P: U 1. Ljetopisima, što su 1. i 2. Paraleipomenon?
O: U grčkom prijevodu Septuaginte, Prva i Druga knjiga Ljetopisa nazivale su se Prvi i Drugi Paraleipomenon. Katoličke Biblije također su koristile taj naziv, ali sadržaj je isti.
P: U 1. Ljetopisima, zašto ima toliko rodoslovaca?
O: Knjige Kronika vjerojatno su napisane kasnije od Knjiga o kraljevima, nakon izgnanstva Jude. Postalo je važno da Židovi zapamte svoje pretke, a time i tko su bili kao narod. Neke od rodoslovnih lista također nam pokazuju dio rodoslovlja Marije i Josipa.
P: U 1. knjizi Ljetopisa, koja je razlika u naglasku između knjiga Ljetopisa i Kraljeva?
O: Postoji niz razlika između ta dva spisa.
Vrijeme: Kronike su napisane kasnije, nakon izgnanstva. Naglašavaju rodoslovne bilješke, što je bilo važno za Židove koji su se vraćali.
Brojke: Knjiga Kronika je najorijentiranija na brojke u Bibliji, s veličinom vojska i brojem svećenika i potomaka.
Reference: Knjiga o Kraljevima spominje Knjigu/Anale kraljeva Izraela, Knjigu/Anale kraljeva Jude i Knjigu/Anale kraljeva Izraela i Jude u 32 stihova. Kronike spominju knjige raznih kraljeva samo 12 puta, i nikada ne spominju "Knjigu/Anale kraljeva Jude" a da pri tome ne spomenu i Izrael.
Kraljevstvo nasuprot Hramu: Nehemija, kao i Prva i Druga knjiga o kraljevima, naglašavaju kraljevstva Izraela i Jude. Knjige Ljetopisa i Ezra također ih spominju, ali s većim naglaskom na Hram.
Međunarodni odnosi: Knjige kraljeva usredotočene su na bitke i saveze s Aramom, Edomom, Moabom i obližnjim kraljevstvima, uključujući Egipat. Knjige kronika također spominju te saveze, ali s većim naglaskom na trgovačke sporazume s Hiramom iz Tira, kraljicom Sabe i Egiptom.
Posljedice bezakonja naspram pokajanja: Knjige Kraljeva više se usredotočuju na posljedice grijeha kraljeva, dok Knjige Ljetopisa govore o njihovom osobnom putu s Bogom.
David: Kronike nam ne govore mnogo o Davidu, osim da je želio izgraditi Hram. Prva i druga knjiga Kraljeva govore gotovo ništa o Davidu, budući da je on obrađen u Prvoj i Drugoj knjizi Samuelovoj.
Solomon: Kronike nam ne govore mnogo o Salomonu, osim u vezi s izgradnjom hrama i njegovim bogatstvom. S iznimkom kćeri faraonove, samo Prva knjiga kraljeva govori o ozbiljnim moralnim kompromisima koje je Solomon napravio.
Manasesovo pokajanje, koje nije imalo politički utjecaj, spominje se samo u Ljetopisima. Manases je uklonio mnoge idole, ali njegovo pokajanje gotovo nije imalo utjecaja na kraljevstvo.
Jojakim je više pažnje posvećeno u 2. Ljetopisima 36. nego u 2. Kraljevima 24.
Geografija: Između razdoblja podijeljenog kraljevstva i Ezekije, Kronike, budući da se bave Hramom, imaju južni naglasak na Judi, dok Knjige kraljeva opširno raspravljaju o oba kraljevstva. Posljedično, Kronike ne navode datume ni duljinu vladavine kraljeva Izraela, dok Knjige kraljeva pružaju informacije o Judi i Izraelu. Knjige kraljeva također sadrže više materijala o Iliji i Elizeju.
Vrijeme nastanka: Knjige kronika napisane su kasnije i vjerojatno su polagale da čitatelj poznaje Knjigu kraljeva. Knjige kronika, a ne Knjiga kraljeva, govore o povratku Židova pod vlašću Kira Perzijskog.
Pouke: Kroničar pokazuje da materijalne dobrobiti prate pravedno djelovanje. Međutim, Knjiga o kraljevima također prikazuje posljedice poslušnosti ili neposlušnosti Bogu.
Imajte na umu da nijedna činjenica nije bila skrivena, budući da su Prva i Druga knjiga o kraljevima napisane prije Prve i Druge knjige o kronikama.
P: U 1. i 2. Ljetopisima, koje su razlike u brojevima u odnosu na 1. i 2. Samuelovu i 1. i 2. Kraljevima?
O: Doktrina bezgrešnosti kaže da su rukopisi Biblije u izvornicima bili bez pogrešaka, ali da su se u kopije koje danas imamo ušuljale neke pogreške koje ne utječu na vjeru ili praksu. Ljudi koji se drže doktrine bezgrešnosti slobodno priznaju sljedeće kao greške prepisivača u knjigama Samuel, Kraljevima i Kronikama. Od 18 do 20 grešaka prepisivača, otprilike dvije trećine odnosi se na veći broj u knjigama Samuel i Kraljevima nego u Kronikama. Greške prepisivača su:
1 Sam 16,10 (osam sinova) nasuprot 1 Ljet 2,13–15 (sedam sinova)
2 Sam 8:4 (1.700 konjanika) vs. 1 Krlj 18:4 (7.000 konjanika)
2 Sam 10:18 (700 kočijaša) vs. 1 Krlj 19:18 (7.000 kočijaša)
2 Sam 23:8 (800 ubijenih neprijatelja) vs. 1 Ljet 11:11 (300 ubijenih neprijatelja)
2 Sam 24:9 (800.000 + 500.000) vs. 1 Krlj 21:5 (1.100.000 uključujući 470.000) (moguća greška prepisivača, a možda i ne)
2 Sam 24:13 (7 godina) vs. 1 Ljet 21:12 (3 godine)
1 Kraljevima 4,26 (40.000 štala) vs. 2 Ljetopisima 9,25 (4.000 štala)
1 Kraljevima 5,11 (20 kora maslinovog ulja, masoretski tekst, 20.000 kora Septuaginta) nasuprot 2 Ljetopisima 2,10 (20.000 kora maslinovog ulja)
1. Kraljevima 5,16 (3.300 nadzornika) vs. 2. Ljetopisima 2,18 (3.600 nadzornika)
1. Kraljevima 7,20b (200 nara) nasuprot 2. Ljetopisima 3,16b (100 nara)
1 Kraljevima 7,26 (2000 batova) nasuprot 2. Ljetopisima 4,5 (3000 batova)
1. Kraljevima 9,23 (550 glavnih službenika) nasuprot 2. Ljetopisima 8,10 (250 glavnih službenika)
2. Kraljevima 8,26 (22 godine) nasuprot 2. Ljetopisima 22,2 (42 godine u masoretskom tekstu. Morao je imati 22 godine, inače bi bio stariji od svoga oca)
2 Kraljevima 24:8 (18 godina) vs. 2 Ljetopisima 36:9 (8 godina)
Ps 60:1 (12.000) vs. 1 Ljet 18:12 (18.000)
(Očito mi nedostaju tri do pet grešaka prepisivača.)
P: U 1. Ljetopisima 1,32 je li činjenica da je Ketura bila Abrahamina konkubina u suprotnosti s time da je bila njegova žena u Postanku 25,1, osim ako pojmovi 'konkubina' i 'žena' nisu sinonimi, kao što tvrdi musliman Ahmed Deedat?
O: Ne, to nisu sinonimi i ne, ovo nije proturječnost. Sankilja je vrsta žene. Obično djeca sankilje ne bi imala ista nasljedna prava kao djeca žene koja nije bila sankilja. Pošteni musliman ne bi trebao imati problema s tim, jer je Muhammed imao konkubinu po imenu Marija/Mirijam Koptska. Njihova je veza bila zakonita jer je ona bila konkubina, ali nije imala prava Muhammedovih supruga koje nisu bile konkubine.
P: U 1. Ljetopisima, 2. Ljetopisima, 1. Kraljevima i 2. Kraljevima, koji su bili glavni ratovi svijeta u to vrijeme?
O: Evo poznatih ratova svijeta iz tog razdoblja.
1003. pr. Kr. Davud osvaja Jeruzalem
1000. pr. Kr. U Kini dinastija Chou poražava dinastiju Shang
oko 998. pr. Kr. Izrael pod Davidom protiv Moaba, 10 000 poginulih
oko 997. pr. Kr. Građanski rat u Izraelu, Absalom - 2 Sam 18:7, 20 000 poginulih
969. pr. Kr. Egipat pljačka grad Gezer kao dar za Solomonsko vjenčanje
950. pr. Kr. Libijac Šišak zauzima egipatski tron
926. pr. Kr. Šišak iz Egipta osvaja Judu
>926. pr. Kr. Jeroboam/Abija, Izrael/Juda se bore, 500.000 poginulih
918. pr. Kr. Šišak uništava Taanah
911. – 894. pr. Kr. Asirski pohodi Adada Nirarija II.
909. pr. Kr. U Gibeetonu Izraelci opsjedaju Filistejce
900. pr. Kr. San Lorenzo, Meksiko uništen ustankom
897. pr. Kr. Ethbaal svrgnuo kralja Phellesa u Tiru
889.–886. pr. Kr. Asirijske kampanje Tukulti Ninurta II
884/3-878. pr. Kr. Kampanje asirskog Ašurnasirpala II
866. pr. Kr. Kampanje asirskog Ashurnasirpala II
859. – 824. pr. Kr. Asirski Šalmanesar III. ima 32 pohoda
858. pr. Kr. Kampanje asirskog Ashurnasirpala II
858. pr. Kr. Asirija se bori protiv naroda Urartija
857. pr. Kr. Asirijci napadaju Bit-Adini (Eden)
857. pr. Kr. Asirci zauzimaju Karkemish
856. pr. Kr. Asirija se bori protiv Urartua
oko 855. pr. Kr. Izrael protiv Aramejaca - 1. Kraljevima 20:29, 127.000 poginulih
853. pr. Kr. U Qarqaru, Asirci protiv koalicije – neriješeno
850-841. pr. Kr. Asirci se bore protiv Aramejaca
850. pr. Kr. Asirija opsjeda Gannanatu
9. stoljeće Hasanlu u Urartu spaljen
843. pr. Kr. Asirci pljačkaju Allabriju, Parsuu, Abdadani, Khaban i Namri
841. pr. Kr. Asirci se bore protiv Hazaela, ali ne uspijevaju zauzeti Damask
841. pr. Kr. Jehu se pobuni i ubije kraljeve Izraela i Judeje
841. pr. Kr. Asirci poražavaju Parasku
839. pr. Kr. Asirija vodi kampanje u Kilikiji
836. pr. Kr. Blizu Hamadana Salmanasar III. bori se protiv Meda
835. pr. Kr. Asirci pljačkaju grad Šalmnas
832. pr. Kr. U Arsaniju Asirci poražavaju narod Urartu
831. pr. Kr. Patinski pobunjenici iz Asirije
830. – 827. pr. Kr. Asirija se bori protiv Urartua
828. pr. Kr. Asirijci se bore protiv Urartua i pljačkaju Musasin
826-820. pr. Kr. Asirsko ustanak
824-805. pr. Kr. Carstvo Urartu se širi
809. pr. Kr. Asirija se bori protiv Medije
808. pr. Kr. Asirci se bore protiv Guzana
807. – 806. pr. Kr. Asirci se bore protiv Manneja
oko 806. – 804. pr. Kr. Zakir iz Hamata i Luash bore se protiv grada Damaska
804-733. pr. Kr. Daljnja osvajanja Urartua
804-802. pr. Kr. Asirci napadaju i zauzimaju Damask
801. pr. Kr. Asirija napada Khubbushkiju
800. pr. Kr. Spartanci osvajaju Lakoniju
800. – 799. pr. Kr. Asirija se bori protiv Medije
800. – 700. pr. Kr. Nubija (Sudan) se odmetnula od Egipta
798. pr. Kr. Asirci se bore protiv Lushije
797. pr. Kr. Asirci se bore protiv Namrija
793. – 792. pr. Kr. Asirija se bori protiv Medije
791. pr. Kr. Asirija napada Khubbushkiju
789-787. pr. Kr. Asirija se bori protiv Medije
786. pr. Kr. Asirci se bore protiv Kiske
785-784. pr. Kr. Asirija napada Khubbushkiju
771. pr. Kr. U Haou u Kini, barbari Rong ubijaju kralja Zhoua Yua
770. pr. Kr. Pobuna protiv dinastije Chou; Chou premješta prijestolnicu
745. pr. Kr. Asirski kralj Tiglat Pileser III. osvoji grad Damask
743. pr. Kr. Građanski rat u Asiriji
743. pr. Kr. Asirci zauzimaju grad Kašpunu, blizu Tiroa i Sidona
743. – 740. pr. Kr. Asirci opsjedaju Arpad
740. pr. Kr. Spartanci osvajaju Meseniju
740-710. pr. Kr. Skitski narod porazi Kimerijce
738. pr. Kr. Yaudi u Siriji dižu ustanak protiv Asiraca
736. pr. Kr. Grci zauzimaju feničku Maltu
735. – 715. pr. Kr. Edomiti zarobe Židove pod Ahazom u 2. Ljetopisima 28,17
735-715. pr. Kr. Filistejci pustoše Judu pod Ahazom u 2. Ljetopisima 28,18
734. pr. Kr. Korinth osvaja Korfu od Eretrijaca
734. pr. Kr. Tiglat-Pilesar pljačka grad Hazor u Izraelu
oko 733. pr. Kr. Izrael pobjeđuje Judu 2 Ljetopisima 28:6, 120.000 poginulih
732. pr. Kr. Asirijci zauzimaju Damask
731.–724. pr. Kr. Kralj Pije i Napatanci osvajaju Egipat
724. – 722. pr. Kr. Asirci opsjedaju grad Tiro
722. pr. Kr. Asirci su ugušili pobunu u južnoj Kaldeji
722. pr. Kr. Sargon II. od Asirije osvoji Samariju
721. pr. Kr. Asirci osvajaju Urartiju
720. pr. Kr. Asirija poražava Arpad, Simir, Damask, Samariju
720. pr. Kr. Asirci pljačkaju Arpad, Qarqar
717. pr. Kr. Asirci poražavaju Karkemiš
715. pr. Kr. Asirci pljačkaju filistejske gradove Ashdod i Gath
714. pr. Kr. Sargon II. pljačka jezero Van i narod Manai u Armeniji
713. – 679. pr. Kr. Asirci i Cimeri napadaju Urartu
712. pr. Kr. Asirci osvajaju Ekron u Filisteji
708. pr. Kr. Asirci zauzimaju Samsat u Anatoliji
701. pr. Kr. Kralj Senaherib i Asirci zauzimaju grad Usse blizu Tiroa
701. pr. Kr. Asirijci opsjedaju Sidon u Feničiji
701. pr. Kr. U Eltekahu se Asirci susreću s Egipćanima
701. pr. Kr. Asirci pljačkaju Megidu, Samariju i Gibeu
701. pr. Kr. Asirci osvajaju Ekron
701. pr. Kr. Asirci pljačkaju Lachish, 1.500 poginulih
701. pr. Kr. Asirska vojska poražena izvan Jeruzalema, 185.000 poginulih
700. pr. Kr. Chalcis i Eretria se bore
700. pr. Kr. Asirija razori Karatepe
700. pr. Kr. Asirija se bori protiv Kaškija
698. pr. Kr. Asirci zauzimaju Tarsus
689. pr. Kr. Asirci pljačkaju Babilon
686. pr. Kr. Asirci se bore protiv Arapa
680. pr. Kr. Kimmerijci osvajaju Frigiju
678. pr. Kr. Asirci potčinjavaju babilonske pobunjenike
678. pr. Kr. Skitovi napadaju Asirce
676. – 673. pr. Kr. Asirci opsjedaju Sidon 3 godine
675./671. pr. Kr. Asirci zauzimaju Memfis
674. pr. Kr. Kod Sile Egipćani poražavaju Asirce
672. pr. Kr. Asirci potčinjavaju Egipćane
671. pr. Kr. Asirski kralj Esarhaddon osvoji grad Memfis u Egiptu
670. pr. Kr. Egipćani se pobune protiv Asiraca
oko 670. pr. Kr. Skitovi ulaze u kraljevstvo Manai
669. pr. Kr. Asirski kralj Esarhaddon umire marširajući protiv Egipćana
668. pr. Kr. Kralj Feidon iz Arga razbija Spartance
667. pr. Kr. Asurbanipal osvaja Egipat
665. pr. Kr. Asurbanipal napada Feničiju, a kasnije i Egipat
664. pr. Kr. Tantamani oslobađa Egipat
664.–657. pr. Kr. Faraon Psamtik I. ujedinjuje Egipat
663. pr. Kr. Asirijci pljačkaju Tebu u Egiptu
653. pr. Kr. Skitovi dominiraju Medima
653. pr. Kr. Asirci poražavaju narod Elama
653. pr. Kr. Egipat je oslobođen od Asirije
652.–643. pr. Kr. Šamaš-šum-ukin se pobuni protiv asirskog kralja Asurbanipala
oko 650. pr. Kr. Mesenijci se pobune protiv Spartanaca
650. pr. Kr. Skitovi i Kimeri pljačkaju Palestinu
648. pr. Kr. Asirci pljačkaju Babilon
646. pr. Kr. Asirci protjeruju elamski narod
642. – 639. pr. Kr. Asirci napadaju Elam i pljačkaju Suzu
638. pr. Kr. Na rijeci Hong u Kini, Chu poražava vojvodu Xianga iz Songa
oko 631./627. pr. Kr. Medijci pod vodstvom Kijaksaara opsjedaju Ninive, glavni grad Asirije
630. pr. Kr. Narod Di napada sjevernu Kinu
626./625. pr. Kr. Vaviloncima je vraćena neovisnost
625. pr. Kr. Kijaxares Medski odbacuje Skite
623. pr. Kr. Narod Di napada sjevernu Kinu
620. pr. Kr. Narod Di napada sjevernu Kinu
616. – 612. pr. Kr. Ašursko Carstvo prestaje postojati
615. pr. Kr. Asirski grad Arrapkha zauzet
614. pr. Kr. Ašur zauzet
614. pr. Kr. Medi pokušavaju zauzeti grad Ninive
oko 613.–611./610. Medijci pljačkaju Ninive (Vavilonci prekasno stigli da pomognu Medijcima)
612. pr. Kr. Medijci osvajaju Armeniju
612.–609. pr. Kr. Uništeni posljednji Asirci
609. – 606. pr. Kr. Vaviloncani pljačkaju sjeverni Izrael
609./608. pr. Kr. Egipćani uništavaju Megido i napadaju Gazu
606-605. pr. Kr. Napad na sjevernu Kinu
604. pr. Kr. U Karkemisu Babilon poražava Egipat
11.–12. 605./604. Babilonci pljačkaju grad Aškelon u Filisteji
603. pr. Kr. Vaviloncima pljačkaju Ekron
601. pr. Kr. Vavilonci i Egipćani neriješeno uz teške gubitke
599. – 598. pr. Kr. Vavilonci se bore protiv Arapa
16. 3. 597. pr. Kr. Vavilonci zauzimaju Jeruzalem
596. pr. Kr. Vavilonci se bore protiv Elama
593. pr. Kr. Egipatski Psamtik II + grčki, fenički i židovski plaćenici pobijedili su Kushe
591. pr. Kr. Egipat osvaja Nubiju
589. – 587./586. pr. Kr. Židovi se pobune protiv Babilonaca
586/5-573/2. pr. Kr. Nebukadnezar II. iz Vavilona opsjeda Tiro i osvaja ga
581. pr. Kr. Vaviloncani deportiraju više ljudi iz Judeje
568. – 567. pr. Kr. Vođa Aprije i Babilonci napadaju Egipat
559. pr. Kr. Medijci i Vavilonci se udružuju protiv Perzijanaca
P: U 1. i 2. Ljetopisima, 1. i 2. Kraljevima, koji su bili svjetski događaji na Bliskom istoku u to vrijeme?
O: Evo mnogih od njih.
969. pr. Kr. Egipat pljačka Gezer zbog Solomonskog vjenčanog dar
950/945. pr. Kr. Libijski Šišaak postaje egipatski faraon
926. pr. Kr. Šišak Egipatski osvaja Judu
>926. pr. Kr. Jeroboam Izraelski bori se protiv Abije Judejskog, 500.000 poginulih u 2. Ljetopisima 13:17
oko 613-7-8/612 Medijci pljačkaju Ninive (Vavilonci prekasno stigli pomoći Medijcima)
604. pr. Kr. Kod Karkemisha Babilon poražava Egipat
970. pr. Kr. Posvećenje Solomonskog hrama
oko 870. pr. Kr. Glad u Izraelu za vrijeme Ilije
765. pr. Kr. Kuga u Ninivi
15. 6. 763. Potpuni pomrčak Sunca
759. pr. Kr. Kuga u Ninivi oko Jonine vremena
16. 3. 597. pr. Kr. Prvo veliko izgnanstvo u Babilon
587./586. pr. Kr. Juda odveden u zatočeništvo u Babilon
538. pr. Kr. Izgnanici se vraćaju u Jeruzalem
540-10/12/539 Perzijanci osvajaju Babilonsko Carstvo
336-6/323. pr. Kr. Carstvo Aleksandra Velikog
P: U 1. Ljetopisima 1,6, jesu li ti "Diphathovci" isti kao "Riphathovci" u Postanku 10,3?
O: Vjerojatno da. To je vjerojatno bila piskarska pogreška i nemamo drugih zapisa o narodu Riphath.
P: U 1. Ljetopisima 10, kako je Nimrod bio silovit lovac na zemlji?
O: Hebrejska riječ u 1. Ljetopisima 1,10 (izgovara se gib-BOR) jednostavno znači "moćan", što može značiti vješt lovac, vješt ratnik, prvak, div ili moćan na drugi način. Lancelot Brenton u prijevodu Septuaginte to prevodi kao "moćni lovac" s fusnotom u kojoj piše da na grčkom znači div, lovac. Na neki način, Nimrod je bio "div" među ljudima, bilo da je riječ o njegovoj tjelesnoj građi ili ratničkoj vještini. Mnogi kršćani vjeruju da je Nimrod lovio ljude, kao ratnik i graditelj carstava. Neki ljudi u sumerijskim zapisima o Gilgamešu vide tradiciju prvog graditelja carstava, a možda se Biblija na tog čovjeka odnosi kao na Nimroda.
To odražava ono što Knjiga Postanka 10,9 kaže o Nimrodu. Hebrejska imenica ovdje (izgovara se TSAH-yid) znači lovac. U prijevodu Lancelota Brentona Septuaginte u Postanku 10,9 stoji "lovac na divove".
Danas neki mogu biti "divovi" u bitci ili u poslu, ali to im ne koristi nakon smrti.
P: U 1. Ljetopisima 1,42 treba li biti "Jakan" ili "Akan/Waqan"?
O: Masoretski tekst navodi Jakan (izgovara se Jakan), ali čini se da gramatici nedostaje potrebna veznica we(i), pa bi stoga možda trebalo biti Akan/Waqan.
P: U 1. Ljetopisima 2,3, zašto se Juda oženio Kanaanom?
O: Zabranu miješanja brakova s kanaanskim neprijateljima Izraela nije bilo sve do Mojsijeva vremena, 400 godina kasnije.
P: U 1. Ljetopisima 2,7, tko je bio Ahan/Ahar, onaj koji je izazivao nevolje Izraelu?
O: To je Ahan, koji je tajno uzeo plijen iz grada Jerihona u Jošui 7.
P: U 1 Ljetopisima 3,5, je li se otac Bat-Šebin zvao Ammiel ili Eliam, kao što stoji u 2 Samuelu 11,3?
A: Ovo je najvjerojatnije greška prepisivača zbog zamjene slova "l" i "m" u hebrejskom pismu. "Eliam" znači "Bog/božanstvo je rodjak" a "Ammiel" znači "Rodjak je Bog/božanstvo". Budući da su Knjige kronika napisane kasnije od 2. Samuelove, vjerojatnije je da je ime u 2. Samuelovoj ispravno sačuvano. "Ammiel" se nalazi u 1. Ljetopisima 3,5 i u masoretskom tekstu i u Septuaginti, pa se ta transpozicija dogodila prije nego što je napravljen grčki prijevod Septuaginte. Pronađen je drevni hebrejski pečat s imenom "Eliam".
P: U 1. Ljetopisima 3,5-8, 14,4-7 i 2. Samuelovoj 5,14-16, tko su točno bili Davidovi sinovi?
O: 2 Samuelova 5,14-16, 1. Ljetopis 3,5-8 i 1. Ljetopis 14,4-7 svi navode: Šamu, Šobaba, Natana, Solomona, Ibaru, Elišu (Elišamu u 1. Ljetopisu 3,5-8), Nefega, Jafiju, Elišu, Eliaidu i Elifeletu. 1. Ljetopis 3,5-8 navodi Elishamu dvaput, dok ostali navode Elishuu i Elishamu. Osim toga, 1. Ljetopis 3,5-8 također spominje Elifeletova drugom prilikom i Nogaha. U 1. Ljetopis 3,5-8 mogla bi biti tiskarska pogreška za Elifeletova drugom prilikom, ali David je mogao imati još sinova osim onih koji su navedeni.
P: U 1. Ljetopisima 3,9, je li moguće da je devet sinova bilo ispred Solomona za prijestolje, kao što neki pretpostavljaju?
O: Moguće je, ako su sinovi Davidovi navedeni redom prema rođenju. Sigurno su Amnon, Avesalom i Adonija bili stariji od Salomona, a Salomon je rođen kad je David bio stariji. Međutim, ništa ne diktira da je ovaj popis u redu njihovog rođenja.
P: U 1. Ljetopisima 3,15, je li Šalum/Jehohaz bio četvrti sin Jošije?
O: Ne, jer je Sedekija, sin naveden treći, imao samo deset godina 609. pr. Kr., kada je Jehoahaz postao kralj sa 23 godine.
Ovdje se može naučiti nešto o tumačenju Biblije. Svaki put kad vidite popis djece, to ne znači nužno da su djeca rođena redom kako su navedena.
P: U 1. Ljetopisima 3,15, je li Šalum bilo osobno ime kralja s tronim imenom Jehoahaz, kao što neki skeptici sugeriraju?
O: Kršćanski komentatori slažu se da je Šalum bio drugo ime za Jehoahaza. Međutim, nije poznato je li Šalum bilo osobno ime s kojim je rođen ili nadimak koji je stekao kasnije.
P: U 1. Ljetopisima 3,19, je li Zerubababelov otac bio Pedaja ili Šealtiel, kako navode Knjiga Ezra 3,2.8; 5,2; Nehemija 12,1; Knjiga proroka Hagaja 1,1.12.14; 2,2.23; i Matej 1,12?
O: Neka djeca imaju i biološkog i posvojnog oca. Šaltiel i Pedaja bili su braća prema 1. Ljetopisima 3,17–18. Šaltiel je bio stariji, ali ponekad najstariji muški nasljednik nema sina koji bi nastavio kraljevsko nasljeđe. Kršćanski znanstvenici daju dva različita odgovora.
Pedaija je umro, a najstariji sin Šealtiela preuzeo je liniju Šealtiela i kraljevsku sukcesiju.
Šealtiel je umro, a najstariji Pedaijahov sin trebao je nastaviti Šealtielovu lozu i kraljevsku sukcesiju.
P: U 1 Ljetopisima 5,10,19,20,22 tko su Hagritci?
O: Nismo imali arheoloških zapisa o Hagritima sve dok nisu pronađeni asirijski natpisi iz vremena Sargonida Senaheriba i Tiglat-Pilesera III koji spominju Hagrite kao aramejsko pleme. Hagriti nisu samo potomci Agarine, kao što Psalam 83:6 spominje i Hagrite i Izmaelce zajedno s drugim istočnim narodima.
Iako kasniji pisci Strabon i Ptolemej (5.19.2) spominju Agraioje koji su živjeli u sjevernoj Arabiji, oni vjerojatno nisu isti.
Plinije u NH 6.159-161 također spominje Agraee, a to su vjerojatno narod Hofuf-thaj u oazi al-Hasa na istočnoj Arabiji, zapadno od Bahreina, i nisu povezani s Hagritima unatoč sličnosti imena.
P: U 1. Ljetopisima 5,22, budući da je ovaj rat bio od Boga, kako Bog može biti Bog mira?
O: Bog će na kraju učiniti da svi ratovi prestanu (Psalam 46,9). No, dok taj trenutak ne dođe, ponekad vođenje rata unapređuje stvar mira, a Izraelci su ovdje vodili rat za Božji mir i zaštitu transjordanskih plemena.
Trebalo bi preispitati temeljnu pretpostavku pacifizma. Gleason Archer u djelu Encyclopedia of Bible Difficulties, str. 219–220, kaže: "Je li doista manifestacija dobrote ne pružati otpor zlu? Možemo li reći da bi istinski dobar kirurg trebao ne poduzeti ništa da odstrani rakavo tkivo sa svog pacijenta i jednostavno mu dopustiti da nastavi patiti sve dok naposljetku ne umre? Možemo li hvaliti policiju koja stoji po strani i ne pruža ni najmanji otpor naoružanom razbojniku, silovatelju, podmetatelju ili bilo kojem drugom kriminalcu koji napada društvo? Kako bi se Bog mogao nazvati 'dobrim' ako je zabranio svom narodu da zaštiti svoje žene od otmice i gušenja pijanim razbojnicima, ili da se odupre osvajačima koji su došli odvesti njihovu djecu i razbiti im glave o zid?
Nijedna politika ne bi dala zloći i kriminalu slobodnije uzde od potpunog odricanja od prava na samoobranu od strane članova društva koji poštuju zakon."
P: U 1 Ljetopisima 6,16,26-28, je li Samuelov otac bio iz Levija ili je Samuel bio efraimljanin, kao što stoji u 1 Samuelovoj 1,1?
O: Leviti nisu imali vlastitu teritoriju, već su bili raspršeni po cijelom Izraelu. Samuelov otac bio je Levit, ali su živjeli na efraimskoj teritoriji.
P: U 1 Ljetopisima 6,28 (masoretski tekst), je li najstariji Samuelov sin bio Vashni ili Joel, kako stoji u 1 Samuelovoj 8,2?
O: Najstariji Samuelov sin zvao se Joel. Masoretski tekst sadrži prepisivačku pogrešku: izostavlja Joela i glasi "prvorodan Vashni i Abija", pri čemu se hebrejska riječ za "i drugi" (vashni) shvaća kao vlastito ime. Septuaginta i sirijski prijevod obje navode sinove kao Joela i Abiju.
P: U 1 Ljetopisima 8,33, je li Ner bio pradjed Saula ili njegov ujak?
O: Vjerojatno je postojala dva čovjeka po imenu Ner, a drugi je dobio ime po svom djedu.
P: U 1 Ljetopisima 8,33, je li Eš-baal ista osoba kao Iš-boset u 2 Samuelovoj 2,8?
O: Vjerojatno da. Baal može značiti gospodar, Gospodin ili kanaanski idol. Šaul je svog sina nazvao Ish (čovjek) Baalov, najvjerojatnije s namjerom da ime znači gospodar ili Gospodin. Pisari ili prepisivači vjerojatno su promijenili ime u "bosheth", što znači sramota.
P: U 1 Ljetopisima 9,1, što je bila Knjiga kraljeva?
O: To nisu bili knjige 1. i 2. Kraljevima u Bibliji. Radije, to su bili svjetovni zapisi o kraljevima. Knjiga "Kad kritičari pitaju" (When Critics Ask, str. 204) spominje da nije bilo neuobičajeno da nadahnute knjige Biblije citiraju svjetovne knjige, ili da Pavao čak citira poganske pjesnike, kada su govorili istinu o nečemu.
P: U 1. Ljetopisima 10,6, kako je cijela Saulova kuća izumrla, budući da je Isav-Bošet još živio prema 2. Samuelovoj 2,8?
O: U 1. Ljetopisima 10,6, "cijela njegova kuća" odnosi se na njegova tri sina koji su umrli s njim. To nije uključivalo Saulova malog unuka, Mefiboseta. Iako Sveto pismo ne navodi zašto Isboset nije bio sa Saulom, ili zašto Isboset (koji je u to vrijeme imao gotovo 40 godina) ovdje nije bio uključen u "Saulovu kuću", možda je to zato što je Isboset bio Saulov sin s konkubinom.
P: U 1. Ljetopisima 10,8–10, zašto bi pobjednička vojska pljačkala mrtve?
A: Prikupljali bi mačeve, koplja, drugo oružje, pa čak i dragocjenosti koje su vojnici možda nosili, ali najvažnije, prikupljali bi oklop. To bi se koristilo za vlastite trupe, a moglo se izložiti i kao ratni plijen.
P: U 1 Ljetopisima 10,13-14, nije li Saul ne pitao Gospodina, ili ga je pitao u 1 Samuelovoj 28,6?
(Ovo je ponavljanje rasprave o 1. Samuelovoj 28,6)
O: Iako bi ovo mogla biti greška prepisivača, i hebrejski masoretski tekst i grčka Septuaginta kažu isto, a postoji jednostavnije objašnjenje od greške prepisivača.
Postoji velika razlika između činjenja nečega i činjenja nečega iskreno.
Hebrejska riječ šaal u 1. Samuelovoj 28,6 znači ispitivati, tražiti, zahtijevati, moliti ili posuđivati. Ne znači nužno neiskreno tražiti. Dapače, to je općenita riječ za traženje i može biti iskreno ili neiskreno.
Hebrejski izraz darash u 1. Ljetopisima 10,14 prvenstveno znači slijediti, a posljedično i tražiti, moliti ili obožavati. Na više od 41 drugom mjestu gdje Stari zavjet koristi tu riječ, ona označava nešto što ljudi ili molitveno traže od Boga ili od idola, ali ne i od oba.
Za razliku od upotrebe riječi šaal u 1. Samuelovoj 28,6, kada je Saul pitao Boga, u 1. Samuelovoj 28,7 koristi se riječ darash kada je Saul otišao k vračarici iz Endora.
Iako je Šaul možda neformalno pitao, sigurno nije ispitivao Boga na način koji su propisali svećenici. Sjetite se, Šaul je ubio sve svećenike u Nobi, osim Ebiatar. Ebiatar je ponio efod sa sobom kad je pobjegao (1 Samuel 23,6).
Šaul je mogao ispitivati Gospodina, ali bez pokajanja teško je da bi upit bio iskren nakon što je ubio većinu Božjih svećenika koji su to mogli činiti.
P: U 1. Ljetopisima 11,10 – 12,40, tko su neki od neobičnih ljudi spomenutih ovdje?
O: Evo nekih od njih.
Zelek u 11:39 bio je Amonac.
Urij bio je Hetit, a Ismaij bio je Gibeonac.
U 1. Ljetopisima 12,29 spominju se Benjamiti, a i Benjamiti i Gibeonci obično su bili na strani Saula.
David je u svojoj vojsci imao Peletijce i Keretijce, koji su bili Filistejci.
Bilo je 4.600 levita i 3.700 Aronida.
Tako je David imao osobinu pridobivanja na svoju stranu čak i ljudi koji bi inače bili njegovi neprijatelji.
P: U 1. Ljetopisima 11,10 – 12,40, kako možemo oblikovati karakter i osobnost da čak i naši bivši neprijatelji žele sklopiti mir s nama?
O: David je bio strastven čovjek; duboko je volio svoje prijatelje i mrzio one koji su bili zli ili izdajni. Ipak, David je mogao poštovati neke od svojih protivnika, poput Abnera, koji je bio časni čovjek. David je bio odani čovjek. Bio je odan svojim trupama i nagrađivao je one koji su bili odani. David je bio vješt ratnik, za kojeg se s vremenom činilo da bi mogao izaći kao pobjednik. Sve vrste ljudi će slijediti nekoga tko izgleda kao da će biti uspješan. No, najvažnije od svega, David je bio Božji čovjek, poslušan Bogu kao vođa, a pobožni Izraelci su prepoznali da bi trebali slijediti Davida.
Zanimljivo je usporediti odanost Davidovih ljudi, Izraelaca i Davidove obitelji prema Davidu na početku njegove vladavine s brojnim problemima koje je David kasnije imao s neodanim ljudima. Prekretnica je bio gubitak poštovanja koje su mnogi gajili prema Davidu nakon afere s Bat-Šebom i ubojstva njegovog odanog vojnika Urije. Potrebna je samo mala količina izdaje da se izbriše uspomena drugih na vašu odanost.
P: U 1. Ljetopisima 11,10–12,40, što je značajno u vezi s brojem iz svakog plemena?
O: Prvo, pogledajmo brojeve.
Juda 6.800 - očito je da je, dok je Saul progonio Davida, malo tko u Judi javno pružio podršku Davidu.
Simeon 7.100 - Simeon je bio malo pleme, pa se ovaj mali broj i očekuje.
Benjamini 3.000
Efraim 20.800
Manase 18.000
Izahar 200 poglavica
Zabulon 50.000
Neftali 38,000
Dan 28.600
Aser 40.000
Plemena s one strane Jordana 120.000
Leviti 4.600
Aronovci 3.700
Da je David imao stalnu vojsku od toliko ljudi, ne bi morao bježati od Šaula, pa čak ni od Filistejaca. Radije, to su bili ljudi koji su izjavili odanost Davidu. Čini se da su svi muškarci iz plemena s onu stranu Jordana izjavili vjernost Davidu, iako nije jasno koliko ih je zapravo služilo kao njegovi vojnici. Davidovi izvorni vojnici bili su izopćenici i izbjeglice iz raznih plemena. Plemenski Izakhar bio je pod pritiskom zbog nedostatka zemlje na sjeveru, pa se čini da su mnogi došli pridružiti se Davidu.
Kada se danas netko upušta u novi pothvat, mnogi će se ljudi pridružiti iz raznih razloga. Neki se pridružuju iz samih najboljih razloga, neki iz neprihvatljivih, ali mnogi se pridružuju iz manjih ili pragmatičnih razloga, poput nestašice zemlje u Davidovo vrijeme. Danas mnogi ljudi rade stvari zbog nade u nagradu ili straha od loših posljedica ako ne pomognu. Ti su motivi u redu i Biblija ih ne kritizira. Međutim, najbolja motivacija je bezuvjetna agape ljubav, prema Bogu i prema drugim ljudima.
P: U 1 Ljetopisima 11,11, je li Hakhmonit ubio 300 ljudi ili je Takhmonit ubio 800 ljudi, kao što stoji u 2 Samuelu 23,8?
O: Odgovor potražite u raspravi o 2. Samuelovoj 23,8.
P: U 1 Ljetopisima 11,19, kako bi David pio krv svojih ljudi koji su donijeli vodu?
O: David to nije učinio; to je samo figura govora. David kaže da, ako popije vodu koju su mu ti ljudi riskirali živote da mu donesu, ne bi dovoljno poštovao krv svojih vojnika koji su mu donijeli vodu.
P: U 1. Ljetopisima 11,22 tko su bili "dva prvaka moabskih" (KJV "ljudima nalik lavovima")?
O: To su ljudi čija su hrabrost, snaga i borbeni duh bili toliko veliki da su ih uspoređivali s lavovima. Hebrejska riječ ovdje, ariel, povezana je s arijem, hebrejskom riječi za lava.
P: U 1 Ljetopisima 21,7, je li Bog bio nezadovoljan time što su napravili popis stanovništva ili time što Joab nije ubrajao Levija i Benjamina?
O: Bogu se nije svidjelo što su napravili popis.
P: U 1. Ljetopisima 21,7, zašto se Bog nije svidio što su napravili popis?
O: Odgovor potražite u raspravi o 2. Samuelovoj 24,1.
P: U 1. Ljetopisima 13,9-10, zašto je Bog ubio Uzzu?
O: Uzzi i drugima vjerojatno je bilo iznenađenje njegova smrt. Uostalom, Uzza je samo pokušao pomoći kad su se volovi spotaknuli. Međutim, Uzza i svi ostali zaboravili su važnu stvar: Božjim svetim stvarima trebalo se pristupati s dužnim poštovanjem. Bog im je već rekao ispravan način nošenja Kovčega. Nisu poslušali, a da su poslušali, volovi se ne bi spotaknuli. To ukazuje na dvije vrste poslušnosti: svoj put i Božji put.
Na svoj način služenja Bogu, služite Bogu kako vam se sviđa, mislite da bi Bog trebao cijeniti sve što radite i da ne postoji standard. Nemoguće je biti neposlušan, već samo više ili manje poslušan.
Na Božji način služenja Njemu, služite Bogu kako je On zapovjedio. Međutim, unutar onoga što je Bog rekao, Bog cijeni dobrovoljne prinosove i dobre stvari iz naše vlastite inicijative. (2. Korinćanima 8:10-12; 9:7). Bog ima standarde i pravila (2. Timoteju 2,5). Ako ste neposlušni u nekim stvarima, onda ste neposlušni (Jakov 2,9-11). Ako želite biti Božji instrument za plemenite svrhe, ne možete biti takvi dok se ne očistite od neplemenitih stvari (2. Timoteju 2,20-21).
P: U 1. Ljetopisima 14,1, zašto je Hiram bio tako prijateljski nastrojen prema Davidu?
O: Osim osobnog prijateljstva, Feničani i Izraelci dijelili su zajedničkog neprijatelja u Filistejcima.
P: U 1. Ljetopisima 14,14-15, je li u Palestini bilo mnogo stabljika smokve?
O: Hebrejska riječ ovdje nije sigurna. Ako je riječ o "dreni", postoji 12 vrsta drenova. Crna dren je autohtona vrsta zapadne Azije, ali su je uzgajali i Grci i Rimljani. Hebrejske riječi također bi mogle značiti "balsamovo drveće".
P: U 1 Ljetopisima 15,20 i 15,28, što su psalteriji i alamoti?
O: Bili su to glazbeni instrumenti, ali danas ne znamo kako su izgledali.
P: U 1 Ljetopisima 15,29, zašto ljudi, pa čak i neki vjernici, ponekad preziru druge?
O: Postoje barem dva razloga.
1. Neki očekuju određene standarde od drugih. Ako ljudi prekrše njihove standarde, mogu biti neoprostivi i nikada ih više ne poštovati. Mihaal je izgubila poštovanje prema svom mužu.
2. Neki preziru druge ako su ih drugi povrijedili i odbijaju oprostiti.
Mi kršćani ne bismo smjeli prezirati nikoga.
P: U 1 Ljetopisima 16,13, kako su bili izabrani od Boga?
A: Kolektivno su bili Božji izabrani narod i izabrana nacija. To je ovdje primarno značenje. Međutim, pojedinačno su mnogi od njih bili Božji izabrani. Izabrani su oni koje je Bog izabrao prije postanka svijeta da odu na nebo.
P: U 1 Ljetopisima 16,25–26 i Psalmu 97,7, uči li Biblija da postoji mnogo bogova?
A: Naravno. Biblija uči da postoji mnogo idola, ali samo jedan pravi Bog. Mormoni uzalud gledaju u ovaj stih kako bi potkrijepili svoju tvrdnju da postoji mnogo [legitimnih] bogova.
P: U 1. Ljetopisima 17,2-15, zašto se Natanaš ovdje proturječio sam sebi?
O: Natana je u početku govorio netočno jer nije govorio kao prorok. Bio bi lažan prorok da je rekao: "Ovako kaže Gospodin", ili čak i da je jednostavno rekao da mu je Bog rekao tu netočnu izjavu. Naprotiv, Natana je govorio improvizirano, vlastitom autoritetom. Također primijetite da ga je Bog, čak i kad je govorio na taj način, odmah ispravio.
Svjedoci Jehovini ponekad ukazuju na ovaj odlomak kako bi pokušali pokazati da pravi proroci (kakvi oni tvrde da je organizacija Stražarski toranj) i dalje mogu biti pravi proroci iako su dali lažna proroštva. Međutim, oni tvrde da su prorok, a Društvo Stražarski toranj dalo je službena proroštva o Kristovom povratku koja su bila lažna.
Katolička crkva također tvrdi da papa govori nepogrešivo, ali samo ako govori "ex-Cathedra". Međutim, to je gotovo nebitno, jer su pape kroz povijest govorili "ex-Cathedra" samo sedam ili osam puta.
Mormonska crkva također tvrdi da ima proroke koji su nepogrešivi kada govore kao proroci. Joseph Smith i Brigham Young obojica su dali lažna proročanstva.
P: U 1 Ljetopisima 17,16-27 i 1 Ljetopisima 28,2-4, zašto je Davidov stav ovdje pohvalan?
O: David je zasigurno bio razočaran što je njegov dugogodišnji, inače dobar, želja bio odbijen od Boga. Unatoč tome, David je ponizno prihvatio tu vijest i dalje je radio na prikupljanju materijala za svoga sina Solomona kako bi izgradio hram.
P: U 1 Ljetopisima 18,3 je li David porazio Hadarezera ili Hadadezera u 2 Samuelovoj 8,3?
O: Ova razlika u hebrejskom vrlo je vjerojatno greška prepisivača. Hebrejska slova koja odgovaraju "d" i "r" slična su jedna drugima.
P: U 1 Ljetopisima 18,4, je li David bio u pravu što je zadržao 100 kola?
O: Ne. Deuteronom 17,16-17 kaže da kralj ne smije množiti kola i konje. David je očito mislio da 100 kola nije previše, ali to je pripremilo teren da Solomon ima mnogo kola i konja, što pokazuju 2. Ljetopis 9,28 i 1. Kraljevima 10,26-29.
P: U 1 Ljetopisima 18,12, ubijeno je 18.000 Edomljana ili 12.000, kao što stoji u naslovu Psalma 60,1?
O: To je najvjerojatnije greška prepisivača.
P: U 1 Ljetopisima 19,2, je li ovaj Nahash Amonac isti Nahash koji je tlačio Izraelce u 1 Samuelu 11,1?
O: Ne, jer je stariji Nahash živio 50 godina ranije. Nije neuobičajeno da se sin nazove po ocu ili djedu.
P: U 1 Ljetopisima 19,3-4, zašto je kralj Hanun Ammonac učinio tako glupu stvar da ponižava Davidaše poslanike?
O: To bi moglo biti zbog nedostatka poznavanja snage Izraelaca, njegova odgoja i ponosa, ili misli da bi Davidova vojska mogla biti iscrpljena nakon borbe sa Sirijcima. Hanun nije pokušao ratovati protiv Davida, već ga je samo uvrijedio, a to je bilo vrlo glupo.
P: U 1 Ljetopisima 19,10-11, zašto bi Joab postavio elitu vojske protiv Sirijaca, a glavninu vojske protiv Amonaca?
O: Sirijci su se borili s kolima (1. Kraljevima 22:30-33), a kola su bila vrlo učinkovita protiv neiskusnih vojnika ili vojnika naoružanih samo mačevima i štitovima. Elitni vojnici, vjerojatno s lukovima i dugim kopljima, znali su se nositi s kolima. Snaga kola s lukovima ne bi mogla poraziti veću pješačku silu koja koristi lukove. Napadi kola često su tjerali pješaštvo u bijeg, ali ako je pješaštvo imalo dugačke koplja i nije paničarilo, napad kola bi bio zaustavljen. Aleksandar Veliki je to znao mnogo godina kasnije, kada je njegova mala, visoko obučena vojska, pretežno pješaštva, iznova i iznova poražavala veće vojske konjanika i kola Perzijskog Carstva.
P: Kako se 1 Ljetopis 19,18 usklađuje s 2 Samuelova 10,18?
O: To je najvjerojatnije greška prepisivača. Odgovor potražite u raspravi o 2 Sam 10,18.
P: U 1 Ljetopisima 21,1, je li Bog naredio Davidu da popiše Izraelce u popisu, ili je to učinio Sotona?
O: Bio je to izravno Sotona, a neizravno Bog. Odgovor potražite u raspravi o 2 Samuelova 24,1.
Hebrejsku riječ satan može značiti i protivnik i Sotona. Međutim, Asimov ne nudi nikakvu hipotezu o tome tko bi taj protivnik bio da to nije Sotona.
P: U 1. Ljetopisima 21,1, je li hebrejski pojam Sotona potekao od Perzijanaca, kako neki skeptici tvrde?
O: Ne. Zmaj koji je u Postanku 3 razgovarao s Evom i iskušavao je nju zasigurno imao nenaturalne sposobnosti, uključujući govor i inteligenciju.
Knjiga Job, za koju neki smatraju da je jedna od najranijih knjiga Biblije, detaljno raspravlja o Sotoni, kao i Izaija. Tvrdnja da rasprava o Sotoni u tim knjigama pokazuje da su one postizličke prirode predstavlja kružni argument.
P: U 1. Ljetopisima 21,1, zašto bi David želio popis Izraela?
O: U konačnici, Bog je dopustio Sotoni da navede Davida na to. Neposredni razlozi zbog kojih je David možda želio izbrojati Izraelce bili su ponos na narod, radi boljeg oporezivanja, za budući prisilni rad i za regrutaciju muškaraca za rat.
P: U 1. Ljetopisima 21,4, je li Joab bio u pravu što je ovdje poslušao Davida, budući da je znao da je to protiv Božje volje?
O: Joab je bio u teškoj situaciji. Trebao je poslušati kralja, osim ako mu kralj nije zapovjedio nešto što je bilo protiv onoga što je Bog rekao.
Nije bilo zapovijedi protiv popisa, ali Joab je osjećao (ispravno) da to nije ono što Bog želi.
Nije bilo izričite zapovijedi, pa je Joab učinio ono što je bilo najbolje. Izrazio je svoj protivljenje, ali je svejedno poslušao kralja. U Davidovoj zapovijedi postojala je određena dvosmislenost oko toga treba li brojiti levite ili ne, a Joab ju je protumačio na način za koji je smatrao da je najbolji.
Ovo je drugačija situacija od one s pastorima u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata. Hitler im je rekao da, budući da je on vođa Njemačke, ne bi trebali kritizirati ništa što on radi. U granicama razuma, kršćani trebaju poštovati vladine vođe i poslušati ih. Međutim, kada je Hitler počeo uklanjati Židove, Biblija izričito kaže da treba tražiti pravdu i ispraviti tlačitelja (Izaija 1,17), a Božja izravna zapovijed proturječila je onome što je Hitler govorio.
P: U 1 Ljetopisima 21,5 bilo je ukupno 1.100.000 borbenih ljudi ili 1.300.000, kao što pokazuje 2 Samuelova 24,9?
O: Pogledajte raspravu o 2. Samuelovoj 24,9 za dva moguća odgovora.
P: U 1 Ljetopisima 21,12 prijetilo je tri godine gladi ili sedam godina, kao što stoji u 2 Samuelu 24,13?
O: Ne možemo biti sigurni koji je broj izvoran, budući da glad nije nastupila, ali to je bila greška prepisivača.
P: U 1 Ljetopisima 21,15 koliko su moćni Božji anđeli?
O: Oni nisu svemoćni, ali da bi uništili cijeli Jeruzalem, bio je potreban samo jedan anđeo. Kad je Isus išao na križ, rekao je da bi mu Otac, da ga zamoli, dao 12 legija (možda 60.000) anđela u Mateju 26,53.
P: U 1. Ljetopisima 21,15, kako se Gospodin ovdje pokajao za zlo?
O: Hebrejska riječ ovdje znači fizičku štetu, kao i moralno zlo. Bog je poslao anđela da Davidu bude vidljiv i da zaprijeti što će se dogoditi Jeruzalemu.
Jedna lekcija koju ovdje možemo vidjeti jest da se Božji objavljeni planovi za osobu mogu promijeniti kada se ta osoba pokaje ili se promijeni.
P: U 1. Ljetopisima 21,17, zašto je Bog dao da narod pati zbog Davidove grješne zapovijedi?
O: Prvo ono što nije odgovor, a zatim odgovor.
U ovom životu ljudi često trpe zbog tuđih grijeha. Beba rođena majkama ovisnicima o kokainu također se rađa ovisna o kokainu i ima smanjen mentalni kapacitet. Prilično je uobičajeno da čitave nacije trpe velike patnje zbog grandiozne ambicije jednog vođe. Život na zemlji nije pravedan i neće biti pravedan u ovom palu svijetu, sve dok Bog ne ispravi sve na Sudnji dan.
Iako je prethodno istina, to nije odgovor za ovu situaciju. Ovdje je sam Bog taj koji aktivno ubija mnoge Izraelce zbog grijeha jednog čovjeka, Davida.
Davud je bio ponosan na svoju zemaljsku moć, osobito na svoju vojsku, a Bog je umanjio narod na koji je Davud bio ponosan. Također, ne znamo točno tko su bili svi Davudovi ratnici. Jedna je teorija da je Bog poslao neke anđele da ojačaju Davudovu vojsku, a Sotona je to vidio i zatražio objašnjenje za to što se događa.
Možda bi se patnja pogrešno definirala kao to što Bog ne produžuje zdrav život onoliko koliko je moguće ili ne uzrokuje da se nacija proširi onoliko koliko je moguće. Bog nije obvezan automatski nas blagosloviti. Kad primimo Božje blagoslove, trebali bismo biti zahvalni, a ne zahtijevati još. Bog nas jako voli i želi nas blagosloviti, ali ne zaboravite da je velik dio ovog života priprema za život koji dolazi, i Bog nas ne želi toliko blagosloviti da to zaboravimo.
P: U 1. Ljetopisima 21,24, kako možemo primijeniti Davidov princip da ne prinosimo Bogu žrtvu koja nas ništa ne košta?
O: Postoji mnogo načina na koje se ovaj princip može primijeniti, ali jedna jednostavna primjena je poučavanje vaše djece. Čim vaša djeca budu dovoljno stara da mogu zaraditi malo novca obavljanjem kućanskih poslova, neka njihove crkvene prinosnice budu njihov vlastiti novac, a ne novac koji im vi dajete za prinos.
P: U 1. Ljetopisima 22,2, je li prisilni rad započeo za Davida ili za Solomona?
O: Solomon je u velikoj mjeri primjenjivao prisilan rad na ne-Izraelcima, ali David ga je započeo. I ovo, i držanje nekih kola bili su primjeri Davidova neposluha Bogu u relativno malim stvarima, a Solomon ih je pojačao. Kao roditelj, postoje li u vašem životu "mali" grijesi koje bi vaša djeca mogla pojačati? David je također proveo popis stanovništva, a i Solomon je proveo popis stanovništva.
P: U 1. Ljetopisima 22,14 je li David dao 100.000 talenata zlata za budući hram ili samo 3.000 talenata, kao što stoji u 1. Ljetopisima 29,3-4?
O: 1. Ljetopis 29,3 odgovara na to pitanje. David je posvetio 100.000 talenata plijena od osvajanja Sirije, Moaba i Edoma. 1. Ljetopis 29,3 kaže da je David dao iz svojih osobnih riznica "uz sve što sam pripremio".
P: U 1 Ljetopisima 22,14, kako je David došao do svega tog zlata?
O: Odgovor potražite u raspravi o 2 Samuelova 8,11.
P: U 1. Ljetopisima 24,31; 26,13, zašto su ovdje bacali žrijeb?
O: To je bio jednostavan, nepristran način za dodjelu dužnosti kada redoslijed nije imao značaja. Danas ljudi rade istu stvar kada "vuku slamke" da vide tko će dobiti neku poziciju. Iako Bog može usmjeriti bacanje žreba ili izvlačenje slamki, to ne znači da je Bog usmjerio ishode više nego da su glasali, odabrali po rođendanima ili koristili neku drugu metodu.
P: U 1 Ljetopisima 25,1 i 3, zašto bi ljudi prorokovali uz harfe?
Odgovor: Nije bilo ograničenja da proroci koriste bilo koju ne-grješnu stvar koju su željeli dok su prorokovali. I David je prorokovao uz harfu.
Međutim, ako mormon tvrdi da je Joseph Smith koristio okultnu knjigu lažne [egipatske] religije tek kao nadahnuće za pisanje mormonskog svjetopisnog djela pod nazivom Knjiga Abrahama, to bi gotovo bio slučaj korištenja idolopokloničke, zle knjige kako bi se dobilo ono što je navodno Božja riječ. To je "gotovo" slučaj, jer taj mormon nije točno predstavio ono što je sam Joseph Smith rekao. Smith je rekao da je "preveo" knjigu i čak je stavio egipatske hijeroglife pored navodnog engleskog prijevoda kako bi to pokazao. Štoviše, Joseph Smith je napisao i smiješnu knjigu, Egipatska abeceda i gramatika, koja dokazuje da je Joseph doista tvrdio da natprirodno prevodi egipatske hijeroglife.
Usput, Mormonska crkva danas još uvijek posjeduje primjerke originalnih engleskih rukopisa mormonske Knjige Abrahama i Egipatskog abeceda i gramatike, a u muzeju je pronađen egipatski papirus koji se, i po znakovima i po slikama, podudara s onim što je Joseph Smith koristio za "prevođenje".
P: U 1 Ljetopisima 28,2-4, što je dobro u Davidovom stavu ovdje?
O: David je nesumnjivo bio razočaran što on nije taj koji će izgraditi Božju svetištu. Međutim, on nije bio samo zahvalan za mnoge stvari koje mu je Bog dao; također se usredotočio na Boga, a ne na sebe. Svetište je bilo spomenik Bogu, a ne Davidu, i David nije imao razloga biti ljut, budući da svetište nije smatrao spomenikom sebi.
P: U 1 Ljetopisima 28,9-10; 20; 2 Ljetopisima 6,2; 8,11; 1. Kraljevima 3,3-13; 8,23; 9,8-9; 11,9-14; 2. Samuelovoj 12,24-25, kako bi se svi ovi odlomci mogli odnositi na istu osobu? (pitao je ateist)
Odgovor: Svi se odnose na Salomona. Šest točaka za razmatranje u odgovoru.
Određena dosljednost: Salomon je dosljedno bio inteligentan čovjek i graditelj hrama. Salomon je svoju mudrost i graditeljske vještine koristio za Boga, osobito u ranom razdoblju svog života. Kasnije je u životu svoje vještine koristio i za izgradnju hramova idolima. Neke ljude pokreće želja za gradnjom i postignućima, pitanje je, koliko toga bit će za Boga?
Šokantno: Ako vam se ne čini iznenađujućim i šokantnim da je Salomon, koji je bio izabran da izgradi Hram, molio tako lijepu molitvu Bogu i pisao knjige Biblije, pa ipak pao u grijeh, onda možda još niste pažljivo pročitali te odlomke. To je šokantno i ateistu koji je postavio ovo pitanje može se oprostiti što je dovodio u pitanje radi li se o istoj osobi.
Ipak se događa: Ovo je definitivno ista osoba. Kao što je Juda mogao ostaviti sve da slijedi Isusa, a zatim Ga kasnije izdati; kao što je Demas mogao žrtvovati da prati Pavla na njegovim putovanjima, a zatim otići jer je volio ovaj svijet (2. Timoteju 4,10), ljudi se mogu promijeniti. Bog pazi na nas i čuva nas, ali vjernici imaju izbor hoće li odstupiti ili ne. Neki ljudi izbjegavaju pokvarenost svijeta spoznavši našega Gospodina, a zatim se upleteju (2. Petrova 2:17-22). Drugi nikada ne poriču vjeru, ali postaju licemjeri služeći se istovremeno Bogu i idolima ili Bogu i novcu.
Zašto se Solomon promijenio? U Solomonoвом slučaju, Sveto pismo daje jasan odgovor u 1. Kraljevima 11,1-4. Solomon je skrenuo s pravog puta vjenčavši se sa stranim ženama, bilo iz ljubavi ili radi političkih saveza. To je kompromis odveo još dalje s pravog puta jer su mu žene skrenule srce prema drugim bogovima.
Možemo naučiti da ljudi koji su oko nas mogu imati snažan utjecaj na nas, ako im dopustimo. Posljedica malih kompromisa jest da, bez brze pokore, mogu dovesti do sve većih kompromisa.
Biblija ozbiljno shvaća osobnu odgovornost svakog vjernika da bude marljiv (Hebrejima 6,11), ispituje samoga sebe (2. Korinćanima 13,5) i bude na oprezu (Matej 10,16-17). Inače, čovjek ili žena Božja može strašno pasti, što su otkrili zgroženi štovatelji Jahve i oduševljeni štovatelji Kemosa.
P: U 1. Ljetopisima 29,2, koja je razlika između gradnje nečega za ljude i gradnje za Boga?
O: Ako gradite nešto za čovjeka, trebate to izgraditi onako kako on želi i ne mora trajati dulje nego što mu je potrebno. Ako gradite za Boga, gradite za Njegovu slavu, a ne svoju, i trebate to izgraditi onako kako Bog želi, a ne na svoj način. Ako nešto gradite za Boga, trebali biste to izgraditi da traje vječno. Još jedna je razlika u tome što za Boga ne gradite fizičke zgrade, novac i stvari, već živote i karakter, kako u sebi tako i u drugima.
P: U 1. Ljetopisima 29,19, budući da je David od Boga zatražio dobru stvar, da da Salomonu srce da čuva Božje zapovijedi, zašto se Salomon kasnije odvrnuo od Boga?
O: Bog je bio sa Salomonom i uvelike ga je blagoslovio, ali Bog nikada nije rekao da će mu oduzeti sposobnost da bira poslušnost ili neposlušnost, bez obzira na Davidovu molitvu. Salomonu je dana sva mudrost koja mu je trebala, ali Bog je odabrao dati Salomonu (i nama) slobodnu volju.
Usput, izjava "Bog nikada ne utječe na našu slobodnu volju" nije istinita. Bog je bio prilično aktivan u uplitanju u život Pavla iz Tarsusa na putu za Damask. Koliko god da je Bog primijenio vanjskih poticaja, ipak je bilo na Pavlu da odgovori.
P: U 1. i 2. knjizi Ljetopisa, koji su neki od najranijih rukopisa koji danas još postoje?
O: Svici s Mrtvog mora: (oko 1. g. pr. Kr.) 1 primjerak. Prema istraživaču svitaka s Mrtvog mora Nathan Jastramu, ovaj mali fragment, nazvan 4Q522 frag 9, sadrži 1. Ljetopis 7,24 i 2. Ljetopis 28,18.
Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. godine n.e., sadrže Stari zavjet, uključujući 1. i 2. Ljetopis.
Papirus Egerton 4 (3. stoljeće poslije Krista) sačuvao je dio 2. Ljetopisa.
Vatikanus (325. – 350. g.) sačuvao je cijelu 1. i 2. knjigu Ljetopisa.
Alexandrinus (oko 450. g.) sačuvao je cijelu 1. i 2. knjigu Ljetopisa.
Sinaiticus (340. – 350. g.) sačuvao je 1. Ljetopis 9,27 – 19,17.
Q: Koji su rani pisci spominjali 1. Ljetopis?
O: Pisatelji prije Nikejskog sabora koji su se pozivali ili aludirali na stihove u 1. Ljetopisima su:
Filon Židov Aleksandrijski (15/20. pr. Kr. – 50. n.e.) poziva se na 1. Ljetopis 7,14. Preliminary Studies, poglavlje 8 (43), str. 307
Melito/Meleto iz Sardesa (170–177/180. g.) navodi sve knjige Starog zavjeta i uključuje svaku knjigu koju imamo osim Nehemije i Estere. Fragment 4 iz Knjige izvataka, str. 759.
Hipolit (222.–235./6. g.) aludira na 1. Ljetopis 3,15 kada spominje da je Josija imao pet sinova: Jehoahaza, Eliakima, Johanaana, Zedekiju ili Jekoniju te Saduma [Šaluma]. Fragment iz komentara na Danijela, gl. 1, str. 177
Origen (225. – 254. g.) citira 1. Ljetopis 16,8 kao "Opet, u Prvoj knjizi Ljetopisa".
Origen (240. g.) spominje "Prvu knjigu Paralipomena", što je drugo ime za 1. Ljetopis. Komentar Pjesme nad pjesmama, uvod, str. 49
Laktancije (315.–325./330. g.) citira 1. Kraljevima 9,6–9, što je također 2. Ljetopisima 7,19–22, u Božanskim institucijama, knjiga IV, poglavlje XVIII, str. 121.
Nakon Niceje
Euzebije iz Cezareje (318-339/340. g.)
Atanazije (367, 325-373. g.)
Efraim/Efrem (350-378. g.)
Epifanije iz Salamise (360.–403. g.) (implicirano)
Rufin (374-406. g.)
Jeronim (373-420. g.)
Augustin iz Hipona (388.–430. g.)
Sulpicius/Sulpitius Severus (363. – 420. g.)
Sabva u Kartagi (218 biskupa) (393.–419. g.)
P: Koji su stihovi iz 1. i 2. Ljetopisa sa Svitaka s Mrtvog mora?
O: 2. Ljetopisima 28,27; 29,1-3 sačuvani su u 4Q118 (=4QChr)
P: U 1. Ljetopisima, koje su neke od razlika u prijevodima između hebrejskog i grčkog prijevoda Septuaginte?
O: Evo nekoliko prijevodnih razlika. Prva fraza je iz hebrejskog teksta, a druga iz grčke Septuaginte. Kako bi se dobio uvid, ovaj se dio posebno usredotočuje na poglavlje 1.
1 Krlj 1,11–23 U masoretskom tekstu i aleksandrijskoj Septuaginti, ali ne i u drugim tekstovima Septuaginte
1 Kr 1,1–9 sadrži brojne razlike u pravopisu između različitih hebrejskih tekstova i tekstova Septuaginte. Pogledajte 1 Kr 1,29–31 kao primjer.
1 Krlj 1,4 "Sem" nasuprot "Noahovi sinovi: Sem"
1 Kr 1,5 "Javan i Tubal" nasuprot "Jovan, Helisa, Thobal"
1 Krlj 1,6 "Diphath" (većina hebrejskih tekstova) nasuprot "Riphath" (mnogi hebrejski tekstovi, Septuaginta, Vulgata)
1 Krlj 1,7 "Elishah i Tarshish, Kittim i Dodanim" nasuprot "Helisa i Tharsis, Sitijci i Rodijci."
1 Krlj 1,7 "Dodanim" nasuprot "Rodanima/Rhodanim" (Septuaginta, sirijsko, Vulgata)
1 Krlj 1,9 "Raama" nasuprot "Regma"
1 Krlj 1,10 "Nimrod" nasuprot "Nebrod"
1 Krlj 1:17 "Aram i Uz" (masoretski tekstovi) nasuprot "Aram. Sinovi Arama: Uz" (jedan masoretski tekst i neki tekstovi Septuaginte)
1 Krlj 1:17-23 "i Arfaksad, i Lud, (itd. do stiha 24) Šem, Arfaksad, Šelah, Eber" (masoretski tekstovi) nasuprot "i Arfaksad, Sala, Eber" (većina Septuaginte)
1 Krlj 1,22 "Obal" (većina masoretskih tekstova) nasuprot "Ebal" (neki masoretski tekstovi i sirijski) nasuprot (izostavljeno) (Septuaginta)
1 Krlj 1,24 "Arfaxad" nasuprot "Arfaxad, Kainan" (neki prijevodi Septuaginte)
1 Krlj 1,29-31 "Nabaejot, zatim Kedar, i Adbil, i Mibsam, Mišma, i Duma, Masa, Hadad, i Tema, Jetur, Nafiš i Kedema." nasuprot "Nabaeoth, Kedar, Nabdeel, Massam, Masma, Iduma, Masse, Chondan, Thaeman, Jettur, Naphes, Kedma" (Ovo je primjer kako se imena razlikuju na hebrejskom i grčkom.)
1 Ljetopis 1:32 "Šeba i Dedan" nasuprot "Daedan i Sabai"
1 Ljetopis 1,34 "Esav i Izrael" nasuprot "Jakov i Esav". (Jakov je kasnije preimenovan u Izrael)
1 Krlj 1,36 "Zefi" (većina masoretskih tekstova) nasuprot "Zefo" (mnogi masoretski tekstovi, neki prijevodi Septuaginte i sirijski prijevod. Postanak 36,11 također navodi "Zefo".)
1 Krlj 1,36 "Kenaz, i Timna, i Amalek" (masoretski tekst i većina Septuaginte) nasuprot "Kenaz Timnin, i Amalek" (neki rukopisi Septuaginte i Postanak 36,12)
1 Krlj. 1,40 "Aljan" (većina masoretskih tekstova) nasuprot "Alvan" (mnogi masoretski tekstovi i neki prijevodi Septuaginte. Također Postanak 36,23) nasuprot "Alon" (većina Septuaginte)
1 Krlj 1,43 "kraljevi koji su vladali u zemlji Edomskoj prije nego što je ijedan kralj vladao nad Izraelcima: Bela, sin Beorov" vs. "kraljevi, Balak, sin Beorov"
1 Krlj 1,44 "iz Bozre" vs. "iz Bosorre"
1 Krlj. 1,50 "Pai" (većina hebrejskih rukopisa) nasuprot "Pau" (mnogi hebrejski rukopisi, neki septuaginta, Vulgata i sirijski prijevod. Postanak 36,39 također navodi "Pau") nasuprot "Phogor" (većina septuaginte)
1 Krlj 1:50 "Pai, a ime njegove žene: Mehetabel, kći Mezahabova." vs. "Phogor".
1 Ljetopis 1,51 "I umrije Hadad; a poglavice Edomske bijahu: poglavica Timna, poglavica Alja, poglavica Jetet, poglavica Aholibama, poglavica Ela, poglavica Pinon, poglavica Kenaz, poglavica Teman, poglavica Mibzar, poglavica Magdiel i poglavica Iram." vs. "Gospodari Edomski: gospodar Teman, gospodar Golada, gospodar Jether, gospodar Elibama, gospodar Elah, gospodar Pinon, gospodar Kenez, gospodar Makeda, gospodar Bazar, gospodar Magdiel, gospodar Jamin."
1 Ljetopis 2,6 "Dara" nasuprot "Darda" (u nekim verzijama Septuaginte, u nekim sirijskim targumima; vidi 1. Kraljevima 4,31) nasuprot "Darad" (u većini verzija Septuaginte)
1 Ljetopis 2:42 "Mesha" vs. "Mareshah"
1 Krlj 2:50 "Sin" vs. "Sinovi" (Septuaginta, Vulgata)
1 Ljetopis 3:5 "Bathshua" (većina hebrejskih rukopisa) vs. "Bathsheba" (jedan hebrejski rukopis i Vulgata. 2 Samuel 11:3 također kaže "Bathsheba") vs. "Bersabee" (Septuaginta)
1 Ljetopis 4:3 "otac Etama" vs. "sinovi Etamovi"
1 Ljetopis 4:13 "Hatat" vs. "Hatat i Meonotaj"
1 Ljetopis 5,24 "i Efer" vs. "Efer"
1 Kr 6:28 (izostavljeno) vs. "Joel" (Septuaginta, sirijsko, arapsko, 1 Samuel 8:2).
1 Kr 6,28 "Vashni i Abija" nasuprot "drugi Abija"
1 Ljetopis 7:28 "Ajja" (neki masoretski tekstovi) vs. "Gaza/Gazza" (mnogi masoretski tekstovi, Septuaginta, Targum, Vulgata)
1 Ljetopis 8,30 "Baal" vs. "Baal, Ner"
1 Ljet 9:41 "Tahrea" (masoretski tekst, Septuaginta) naspram "Tahrea i Ahaz" (masoretski tekst, sirijski, arapski, Targum, Vulgata)
1 Ljet 11,11 "trideset" (masoretski tekst i neki prijevodi Septuaginte, Vulgata) naspram "tri" (neki prijevodi Septuaginte)
1 Ljet 11,20 "Abshai" naspram "Abishai" (Septuaginta, Vulgata, Targum, 2 Samuilova 23,18)
1 Ljet 11,20 "tri" (masoretski tekst, Septuaginta, Vulgata) naspram "trideset" (sirijac)
1 Ljetopis 11,21 "od Trojice" vs. "od Tridesetorice"
1 Ljet 12:33 "da pomogne" naspram "da pomogne Davidu"
1 Ljet 15,18 "Zaharija, Ben," (masoretski tekst, Vulgata) nasuprot "Zaharija" (Septuaginta)
1 Krlj 17,5 "ali ja sam se selio iz šatora u šator i iz prebivališta u prebivalište." nasuprot "ali ja sam bio u šatoru i u kolibi"
1 Ljetopis 18,6 "David je postavio ljude" vs. "David je postavio garnizone" Garnizon je skupina vojnika raspoređenih za čuvanje utvrde ili drugog mjesta. (Septuaginta, Vulgata i 2 Samuel 8,6)
1 Ljetopis 18,16 "Abimeleh" (većina masoretskih tekstova) nasuprot "Ahimeleh" (neki hebrejski rukopisi, Vulgata i sirijska verzija. Također 2 Samuel 8,17).
1 Ljetopis 20,2 "kruna njihovog kralja" naspram "kruna Milkoma" (Septuaginta, Vulgata i 1. Kraljevima 11,5,33)
1 Ljet 20,3 "[raditi s] pilama" naspram "odrubiti ih pilama"
1 Krlj 23:7 "od ljudi Geršonovih" (masoretski tekst) vs. "Geršonovcu" (masoretski tekst prema NRSV-u) vs. "A za obitelj Gedsonovu" vs. "Sinovi Geršonovi" (Vulgata)
1 Kršć 23,10 "Zina" vs. "Zizah" (Septuaginta, Vulgata)
1 Krlj 24:15 "Happizzez" vs. "Aphses" (Septuaginta, Vulgata)
1 Krlj 25,3 "Jeshajahu" nasuprot "Jeshajahu, Šimej" (jedan masoretski tekst, Septuaginta) nasuprot "Iseas" (Septuaginta)
1 Krlj 26:17 "bilo je šest levita" vs. "bilo je šest levita svakoga dana"
1 Krlj 26:20 "Što se tiče levita, Ahija je bio nadzornik" nasuprot "njihovi su suglasni leviti bili nadzornici"
1 Krlj 27,6 "Amizabad je bio njegova podjela" vs. "Amizabad je bio na čelu svoje podjele"
1 Ljet 27,24 "broj kronika" vs. "knjiga kronika"