< Biblijsko pitanje iz Knjige o Esteri
P: U knjizi Estere, koji bi mogli biti neki od razloga zbog kojih je ova knjiga napisana?
A: Knjiga Estere to ne navodi izričito, ali možemo vidjeti niz dobrih razloga.
Povijesno, knjiga objašnjava podrijetlo židovske blagdanske proslave Purim i zašto bi oni posebno trebali hvaliti Boga za Njegovo oslobođenje u to vrijeme.
Neposredni učinak knjige bio bi ohrabriti Židove koji su se vratili u Palestinu. Postojalo je snažno protivljenje obnovi Hrama, a ova knjiga pokazala bi Božju zaštitu nad Židovima.
Slučajnost je također pod Božjom suverenostom važna lekcija. Bog ima svrhu za sve, kao što pokazuje Estera 2,1-18. Vashti/Estera, spletka i Mardohejev odgođeni prepoznaj, Hamanova spletka i odgođena kazna, Esterina hrabrost i Hamanova pogreška te oslobođenje Židova svi pokazuju različite aspekte načina na koji Bog koristi ono što se čini kao nasumična slučajnost.
Ovdje su prikazani aspekti Božjeg karaktera. Bog može uzrokovati povijesne događaje kroz pobožne ljude, ali to nije poanta knjige Estere. Bog je upotrijebio dvoje ljudi koji nisu bili posebno pobožni i naizgledne slučajnosti kako bi obuzdao i kontrolirao povijest te spriječio katastrofu. Kao što kaže Izreka 16,33: "Kocka se baca u krilo, ali odluka je od Gospodina."
Možemo naučiti ne samo biti zahvalni Bogu na onome što vidimo da On čini, nego i na onome što sprječava da se dogodi.
Providnost je pojam koji ima i pozitivni aspekt Božjeg djelovanja kojim se događaji ostvaruju, i negativni aspekt Božjeg djelovanja kojim se sprječava da se neki događaji dogode. Neki također smatraju da je Estera "tip" Crkve.
P: U knjizi Estere, koji je pregled ove knjige?
O: Postoje barem četiri načina za razradu knjige Estere:
Četiri gozbe: Prvi pregled usredotočen je na četiri gozbe: 1) Vashtijino odbijanje, 2) u čast Estere, 3) Esterina priprema, 4) Purim. U nešto lakšoj noti, na početku Vashti nije htjela biti predjelo, Haman je poludio od bijesa, Židovi su bili u vrućoj vodi, i na kraju je Haman dobio što je zaslužio.
Kijaistički: (Banket, Vasti, Estera, Banket), (zaplet, Mordekaj, Haman, Estera, Estera, Haman, Mordekaj, Židovi) Stari zavjet je ispunjen kijaizmima.
Prema poglavljima: 1-2, 3-4, 5-7, 8-10
Tema:
1:1-2:20 Dvije kraljice i dva banketa
2:21-4:3 Dva čovjeka i dvije zavjere
4:4-9:19 Dvije strategije Hamana i Boga
9:20-32; 10 Dvije bitke
P: U knjizi Estere, kako znamo da knjiga Estere treba biti u Bibliji?
O: U Isusovo vrijeme, židovske skupine diljem svijeta vjerovale su da je Knjiga Estere dio Božje riječi, a Isus je potvrdio židovsku Bibliju. Iako etiopski Židovi, vjerojatno podrijetlom iz Solomonskog doba, nisu slavili blagdan Purim, poznavali su Knjigu Estere i umjesto toga slavili "Esterin blagdan".
Međutim, postojao je niz iznimaka. Jedna od iznimki bili su sadukeji, koji su kao Svetopisamski tekst prihvaćali samo prvih pet knjiga, a ostatak Starog zavjeta smatrali su manje važnim. Isus ih je ukorio jer ne poznaju ni Pismo ni silu Božju (Matej 22,29).
Skripture s Mrtvog mora sadrže ne samo mnoge primjerke spisa Starog zavjeta, već i neke apokrifne knjige i mnoga druga pisma. Međutim, ne postoje primjerci knjige Estere.
Ne postoje dokazi da je Knjiga o Esteri potvrđena na Židovskom saboru u Jamniji (oko 90. g.), iako se o njoj raspravljalo.
U ranoj crkvi, Prva Clementova poslanica (napisana 96.–98. godine) u 55. poglavlju spominje Esteru. Međutim, neposredno prije toga Prva Clementova poslanica također spominje Holoferna u apokrifnoj knjizi Judite. Stromata (193.–202. g.) Klementa Aleksandrijskog (4:19 ) i Ustavovi svetih apostola (oko 380. g.) također spominju Esteru. Prema liberalnom rječniku Anchor Bible Dictionary, svezak 2, str. 635, Origen (185.?–254. g.), Epifanije (315.–403. g.), Kirilo Jeruzalemski (umro 386. g.), Hilari (355.–367./368. g.), Rufin (345.–410. g.), Augustin (354.–430. g.), Sabat hipopitski (393. g.) i Sabat kartaginski (397. g.) prihvatili su Esteru kao dio Biblije. Sabornik u Kartagi također je prihvatio mnoge apokrifne knjige. Anchor Bible Dictionary također ističe da su sljedeći poricali da je Estera Sveto pismo: Meliton Sardski (oko 167. g.), Atanazije, poznat po Nikejskom vjerovanju (295.–373.), Grgur iz Nazijanza (329.–390.) i Teodor iz Mopsuestije (350.?–428.).
Luther je prihvatio Esteru kao Sveto pismo, iako je rekao da mu se ne sviđa.
P: U knjizi Estere, zašto neki pokušavaju tvrditi da je duhovno "nedovoljna"?
O: Evo nekih razloga koje ljudi navode.
1. Nema spomena Boga, iako je perzijski kralj spomenut 190 puta. Međutim, ime Boga (u obliku "Jah") nalazi se u Pjesmi nad pjesmama samo jednom (8,6). Ne postoji zakon da knjiga Svetog pisma mora spomenuti Boga, pa iako je to neobično, to nije prigovor. Pogledajte sljedeće pitanje kako biste vidjeli kako se ime Boga nalazi u knjizi Estere.
2. Nema spomena molitve. Međutim, spominje se post, koji obično uključuje molitvu. Štoviše, Pjesma nad pjesmama, Propovjednik, Obadija, Nahum i Ruta također izričito ne spominju molitvu, stoga ovaj prigovor nije valjan.
3. Nema spomena religijskih elemenata, kao što su žrtve, prehrana ili zakon.
4. Prekomjerni židovski nacionalizam. Međutim, svatko tko bi prigovarao Esteri iz tih razloga, još bi više prigovarao Ponovljenom zakonu, Jošui i Sudcima.
5. Osveta s strane Estere i Židova. Međutim, osveta se prakticirala u Starom zavjetu i to je u skladu s Ponovljenim zakonom, Jošuom i Sudcima.
6. Nije citirana u Novom zavjetu. Međutim, ni Propovjednik ni Pjesma nad pjesmama također nisu citirani, a Job je citiran samo na jednom mjestu. Ne postoji zahtjev da knjiga Starog zavjeta bude citirana u Novom zavjetu.
Apokrifni dodaci u knjizi Estere u grčkoj Septuaginti "popravili" su te navodne probleme, ali ti dodaci zasigurno nisu autentični. Postoji najmanje šest proturječnosti između dodataka i izvornog teksta knjige Estere.
Mnogi smatraju da je izostanak spomena Boga i molitve toliko upečatljiv da to nije bila slučajnost. Postoji niz teorija o tome zašto je to tako.
Budući da Židovi u Perziji u to vrijeme nisu bili u Božjoj volji, ime Boga Saveza nije se povezivalo s njima, ili bi pak nedostatak Božjeg imena trebao zaštititi knjigu od poganskog plagiranja i zamjene imena poganskog boga.
P: U knjizi Estere, postoji li Božje ime?
O: Da, ali u skrivenom obliku. Na četiri ključne točke u pripovijesti (1:20 , 5:4;5:13 ; 7:7) YHWH je prisutan u akrestičkom obliku, dvaput naprijed i dvaput natrag.
Za još jedan primjer akrostika riječi, poznati akrostik "Icthyus" nalazi se u ranokršćanskom spisu, Sibillinim proročanstvima 8:217-50.
Evo još jednog primjera. U "Uputama" Commodiana, poglavlje 80., str. 218, stoji: "Ne mogu sve obuhvatiti u kratkom spisu; znatiželja učenih ljudi pronaći će moje ime u ovome." U fusnoti stoji da ako slova početnih riječi pročitamo unatrag, dobivamo ime Commodianus Mendicus Christi.
Estera 4,14 ovo je prikriveni prikaz Boga. Drugim riječima, bilo bi najprirodnije ovdje staviti riječ "Bog", no autor se očito suzdržao od toga.
P: U knjizi Estere, koji izvanbiblijski dokazi postoje za događaje i osobe iz ove knjige?
Mnogo toga se potvrđuje, iako izvanbiblijska zabilježena povijest o ostalome šuti.
Kserkses je grčko (i moderno) ime koje je dano kraljevima koje su Perzijanci poznavali kao "Khshayarsha". Na hebrejskom je to bilo Ahashwerosh, sličnog pravopisa, ali s "A" na početku, a u našim Biblijama to je "Ahasuerus".
Kraljicu Vasti možemo povezati vjerojatno s istom kraljicom koju je Herodot poznavao kao Amestris, ako se pretpostave neke fonetske promjene.
Mordekaj je ime koje se pojavilo u aramejskim pismima, iako se ne radi o istom Mordekaju. Tijekom tog razdoblja vjerojatno je bilo najmanje četvero dužnosnika po imenu Mordekaj. "Marduka" se spominje na ploči iz Borsippe, u današnjem Iraku. Bio je računovođa koji je obavljao inspekcijski obilazak Suse tijekom posljednjih godina Darija ili ranih godina Kserksa. Postoji više od 30 otkrivenih ploča, datiranih između 505. i 499. godine pr. Kr., s imenom "Marduka" ili "Marduku", koje se može odnositi na do četiri osobe. (Neki od njih su PF 81, 412, 489, 790, 863, 941, 942, 991, 1183, 1236, 1581, 1858, PT1, 84). U Drugoj knjizi Makabejskoj15:36 , Purim se naziva "Dan Mordekajev".
Ostala imena nalaze se na raznim natpisima, kao što je Hamanov sin Pharshandatha (Psrndt). Sljedeća imena imaju paralele u elamskim tekstovima iz Persepolisa: eunuhe Mehuman, Bigtha, Carcas, Hathach, savjetnike Meres, Marsena i Memukan, Hammedathu, oca Hamanovog, te Aridai i Aridatah/Aridatath, sinove Hamanove.
Suglasnik "ai" u imenu Vaizatha, Hamanovog sina u knjizi Estere 9,9, izgovarao bi se kao "ai" prije Xerxesove vladavine, a kao "e" za vrijeme vladavine njegovog sina Artaxerxesa, što prilično precizno datira knjigu Estere.
Tvrđava u Suzi spaljena je za vrijeme sina Kserksa, prema natpisu. Kasniji pisac vjerojatno ne bi znao za ovu tvrđavu.
P: U Esteri, gdje su Židovi živjeli u to vrijeme?
O: Oko 50.000 Židova vratilo se u Judu 538. g. pr. Kr. pod vodstvom Kira I. Mnogi drugi ostali su unutar Perzijskog Carstva, poput Estere i Mordekaja. Drugi Židovi pobjegli su u Egipat prije izgnanstva. Perzijanci su poslali druge Židove, plaćenike odane Perziji, na otok Elefantin na južnoj granici Egipta kako bi se zaštitili od invazije Etiopljanina. Drugi Židovi otišli su dalje na zapad. Židovi su živjeli u Maloj Aziji, Grčkoj, Italiji i južnoj Francuskoj. U Indiji postoji pleme, Bene Israel, s oko 15.000 ljudi danas. Oni tvrde da su potomci Jakova. Drugi kažu da nisu, već da su bili rani obraćenici na judaizam. U Etiopiji već više od 2000 godina postoje crnci židovske vjeroispovijesti, ali oni su obraćenici na judaizam.
P: U Knjizi o Esteri, što znamo o gradu Suzi i zemlji Elam osim iz Biblije?
O: Suzi je dobro istražen grad, a suvremena iskopavanja započela su 1851. godine.
Geografski, Suz je smješten na plodnoj ravnici koju zalijevaju dvije rijeke. Nalazi se 150 milja sjeverno od Perzijskog zaljeva. Klima je ugodna veći dio godine, ali tijekom srpnja i kolovoza temperatura može doseći i do 140 stupnjeva Fahrenheita. Gušteri i zmije koje pređu pustinju usred dana izgaraju do smrti. Elam je prilično velik, površine 42.000 četvornih milja, otprilike veličine Danske. Tamo je živio niz plemena, uključujući Elamite, Semite, Mesabate, Kise (Kase), Mardijce i kasnije Perzijance.
Arheolozi nam kažu da je Susa bila naseljena od oko 3500. pr. Kr., što je čini starom koliko i sumerijska civilizacija.
Susa je bila vojna prijestolnica Elama.
2700. pr. Kr. Enmebargesi iz Kisha poražava Elam.
2400. pr. Kr. Eannatum iz Lagasha napada Elam.
2350. pr. Kr. Sargon iz Akađa osvaja Elam.
2280. pr. Kr. Elam napada Mezopotamiju i sklapaju se sporazum između Elama i Narama-Sina iz Ašura. (najstariji poznati državni sporazum)
2067. pr. Kr. grad-država Ur pobjeđuje Elam.
2004. pr. Kr. Elamiti uništavaju Ur, unutar 50 godina nakon što ga je napustio Abraham.
1764. pr. Kr. Hamurabi iz Babilona poražava Elam.
oko 1330. pr. Kr. Kasiti osvajaju Elam.
1160. pr. Kr. Elamiti poražavaju Kasite u Babilonu i zauzimaju Hamurabijev zakonik.
1120. pr. Kr. Nabukodonosor I. pljačka Suzu.
720. pr. Kr. kod Yamutbala Elamiti i Babilonci udružuju se protiv Asiraca. Obje strane tvrde pobjedu.
704. pr. Kr. U Kisu Asirci poražavaju Babilonce i Elamce.
695./694. pr. Kr. Asirski je brodovlje napada Elam.
695./694.–689. pr. Kr. Elamiti i Babilonci udružuju se u borbi protiv Asiraca. Uništeno je 34 elamska grada.
645./640. pr. Kr. Asirci po prvi put kontroliraju Elam, budući da Asurbanipal iz Asirije pljačka Suzu. Susa je gotovo napuštena.
Perzijanci su se postupno naselili na ovo područje i pomiješali s izvornih Elamcima. Suzi je postala jedan od glavnih gradova Perzijskog Carstva. Postojalo je više od jednog glavnog grada jer carevi nisu željeli ostati u Suzi tijekom ljeta.
331. g. pr. Kr. Aleksandar je osvojio Suzu i odnio njezino blago. Pronašao je 9000 talenata (270 tona) zlata i 40 000 talenata (1200 tona) srebra, jednostavno naslaganih.
Etnički, Elamiti izvorno nisu bili Semiti. Međutim, od vremena Sargona nadalje, Semiti su se naselili u Elamu i on je postao "semitiziran". Mnogi Elamiti napustili su svoju domovinu, prognani u Samariju u Palestini. Nakon što su Perzijanci zavladali Suzom, Suzijanci su se pobunili, ali su kasnije bili asimilirani od strane Perzijanaca.
P: U knjizi Estera, koje su dvije rijeke bile blizu Suze?
O: Izvorni podaci se ne slažu. Suzo je izgrađena na istočnoj obali jedne rijeke, a malo zapadnije od druge. Spajala ih je kanal. Situaciju dodatno komplicira činjenica da je ime kanala počelo značiti i istočnu rijeku.
P: U Knjizi Estere 1, što znamo o Vasti osim iz Biblije i zašto bi se Ahasvero želio riješiti nje?
O: Vasti je vjerojatno ista osoba kao Amestrida, koju spominje grčki povjesničar Herodot. Vasti je bila utjecajna i osvetnička. Kada je Kserkesa dao haljinu koju je izradila Amestrida kćeri svoje bratanice, Amestrida se naljutila. Na gozbi, kada je Kserkes pristao udovoljiti bilo kojem njezinom zahtjevu, Amestrida je dala ubiti tu ženu, a kasnije i unakažiti njezinu majku.
P: U Ester 1,3-8, postoji li ikakav izvanbiblijski dokaz za ovaj blagdan?
D: Da. Kserkesa je općenito bio vladar koji je volio zabave i piće. Knjiga Estere 1,3 izričito kaže da se to dogodilo treće godine njegove vladavine. To je bilo isto vrijeme kada je Kserkes okupio svoje vođe na "zabavu za planiranje invazije na Grčku". Kserkesa je napustio Suzu u travnju 481. pr. Kr. Esters 3:1 ukazuje na to da je prošlo znatno vrijeme, a Esters 3:7 je u dvanaestoj godini Ahasuera. Kserkses je bio u pohodu do svoje sedme godine, nakon poraza kod Salamise i Plateje.
Grčki povjesničar Herodot, ne previše ljubazno, tvrdi da su Perzijanci bili poznati po donošenju odluka dok su bili pijani. (Herodot 1.135). Razni gosti mogli su dolaziti i odlaziti jer su imali druge obaveze, ali zamislite kralja koji je prisustvovao zabavi 180 dana! Herodot bilježi da je Kserkso trebalo četiri godine da isplanira invaziju na Grčku.
Za mnogo raniju zabavu, u Asiriji u devetom stoljeću pr. Kr., bilo je 69.574 gosta (Fuerst, str. 45). Povjesničar Ktesije rekao je da su Perzijanci u kasnijem gozbi u jednom trenutku zabavljali 15.000 ljudi.
P: U Ester 1,8, što ovdje znači izraz "prema zakonu"?
O: To znači zakon Meda i Perzijaca. Od perzijskog kralja se ne bi očekivalo da poznaje i poštuje židovski zakon, koji ovo nije spominjao.
P: U Ester 1,11-12, zašto je kralj želio da Vasti izađe?
O: Perzijski običaj je možda dopuštao da žene i muškarci budu na istoj zabavi, ali ovdje su žene imale zasebnu zabavu od muškaraca. Očito je Kserkse želio pokazati drugim muškarcima svoju "nagradu". Čini se da Kserkse I nije imao puno poštovanja prema Vasti. Pokazivao je sve svoje druge posjede koje je imao, pa zašto ne bi i nju pokazao? Međutim, perzijske običaje nalažu da žene u javnosti budu pokrivene, a Vashti nije htjela poslušati pijanog kralja i pokazati svoju ljepotu pred pijanom muškijom.
P: U Ester 1,11-22, koja je razlika između kraljevog pogleda na vodstvo muža nad ženom i biblijskog učenja?
O: Prvo kraljevo viđenje, a zatim biblijsko učenje.
Kralj je vjerovao da mu žena treba biti podložna i poslušna u svemu, bilo u dobru ili u zlu.
Biblija u Efežanima 5,24 također pokazuje da se žene trebaju podložiti svojim muževima. Žene trebaju poslušati svoje muževe "u Gospodinu". Drugim riječima, Božja riječ viša je od riječi njihovih muževa. Stoga, ako muž zatraži ili zapovijeda svojoj ženi da učini nešto suprotno onome što Bog zapovijeda, pobožna žena mora u tome ne poslušati muža. Ako ste supruga u takvoj situaciji, dobro je svom suprugu točno objasniti zašto i spomenuti da mu nećete ne poslušati u svemu, već samo u ovome i drugim stvarima koje su protiv Boga. Ako suprug i dalje bude nerazuman, supruga bi se trebala obratiti drugima u crkvi za podršku.
P: U Ester 1,20, kolika je bila populacija Perzijskog Carstva?
O: Iako jedan izvor navodi 100 milijuna ljudi, bolja procjena je 50-80 milijuna ljudi. Bilo je oko 2-3 milijuna Židova.
P: U Ester 2:2-3, kakav bi stav kršćanina trebao biti prema izborima ljepote?
O: Fizička ljepota sama po sebi nije zlo, što dokazuju Job 42,15 i Postanak 12,11. Međutim, Job 31,1 i Matej5:28 pokazuju da je požuda očima grijeh. Žena koja se šepuri pred muškarcima na način da oni požude griješi i uzrokuje drugima spoticanje.
Međutim, Estera nije sudjelovala na javnom izboru za mis svijeta. Radije, kralj je koristio proces odabira za proširenje svog harema i odabir nove kraljice.
P: U Est 2,3;2:14 ; 2,21; 7,9 što je bio komornik?
O: Službenik je bio dužnosnik koji je bio zadužen za odaje. U hebrejskom tekstu zapravo stoji "evnuhe". Evnuhe su bili jedini muškarci kojima je povjerena briga o ženskim odajama. (U Septuaginti stoji "službenik".)
P: U Ester 2,6, je li Mordekaj bio taj koji je 70 godina prije toga odveden u zatočeništvo iz Jeruzalema, kako tvrdi skeptični Asimovov vodič kroz Bibliju, str. 467?
O: Ne. Iako je jezik dvosmislen, bolje je razumjeti da je Kiš, pradjed Mordekajev, onaj koji je izgnan u Babilon prije 70 godina. Relativni zamjenik 'aser ne bi se trebao povezivati s Mordekajem (prvo ime na popisu), već s Kišom (zadnje ime na popisu).
P: U Ester 2,7, što znače imena u knjizi?
O: Ovdje postoji niz zanimljivih stvari.
Estera: Postoje tri teorije o podrijetlu ovog imena.
1. Esther je akadijska riječ istar ili Ishtar, žestoka babilonska božica ljubavi.
2. Esther potječe od perzijske riječi stara, što znači "zvijezda".
3. Esther potječe od medijskog riječi astra, što znači "mirta".
Hadassa je hebrejsko ime koje vjerojatno znači "mirta". Dakle, moglo bi se činiti da je medijsko podrijetlo Estere najvjerojatnije. Međutim, Hadassa se obično izvedenica riječi za "mirta", no predložena su i druga podrijetla.
Mordekaj je bilo babilonsko ime izvedeno od babilonskog boga rata Marduka. Slično je imenu "Marko" iz Novog zavjeta, što znači "od Marsa", a Mars je bio rimski bog rata. Više od 30 ploča u Suzi i jedna ploča u Borsipi spominju do četiri persijska dužnosnika po imenu "Marduku" ili "Marduka".
Elamiti su imali glavnog boga po imenu Humman (ili In-Susinak), čija je supruga bila Kirisha. Jedna elamitska božica zvala se "Mashti".
P: U Ester 2,7-8, je li Estera bila u pravu što je sudjelovala u tome?
A: Kralj Kserkses možda se pokajao zbog svoje neopozive odluke da otpusti Vashti, ali donio je nepovratnu odluku.
Sveto pismo ne kaže je li imala izbora i ne kaže da je morala učiniti išta nemoralno. Također, Sveto pismo ne prikazuje Esteru i Mordekaja kao posebne uzore pobožnosti. Na primjer, Estera očito nije imala nikakvih dvojbi oko perzijske hrane, za razliku od Daniela.
P: U Ester 2,7-11, koja je naša odgovornost prema članovima obitelji koji nisu naša vlastita djeca?
O: 1. Timoteju 5,8, u kontekstu udovica, pokazuje da je vrlo teški grijeh ne brinuti se za vlastitu obitelj kada to možete učiniti. Osim toga, trebali bismo pomagati siromašnima, čak i kada nam nisu u srodstvu.
P: U Ester 2,9-12, zašto su žene [navodno] pročišćavane u Bibliji? (Musliman kaže da ne može razumjeti zašto su smatrane prljavima.)
O: To se odnosi na običaje poganskog naroda, a ne Božjeg naroda, no ovaj musliman nije ni pošten prema Perzijancima. U Esteri 2,9-12 djevojke su primale tretmane ljepote. Ni Biblija ni perzijski kralj nisu rekli da su žene prljave. Mislim da je ovo slučaj da ovaj musliman želi vidjeti problem koji zapravo ne postoji.
Možda bi musliman želio objasniti zašto u islamu muslimankama nije dopušteno moliti tijekom menstrualnog razdoblja. Sahih Muslim vol. 1 knjiga 3 br. 652 str. 188-189; vol. 2 knjiga 4 br. 1932-1934 i fusnota 1163 str. 418-419; Buhari, sv. 1, knjiga 6, br. 322, str. 194; sv. 1, knjiga 6, br. 327, str. 196; sv. 3, knjiga 31, pog. 41, str. 98; sv. 3, knjiga 31, br. 172, str. 98; Sunan Nasa'i, sv. 1, br. 355–361, str. 281–284; tom 1 br. 364–368 str. 285–286; Abu Dawud tom 3 br. 4662 str. 1312. Prema fusnoti muslimanskog prevoditelja, menstruiranoj ženi čak nije dopušteno ni čitati Kur'an. Abu Dawud tom 1 fusnota 111 str. 56
P: U Ester 2,10 i 20, je li Estera morala poslušati Mordekaja?
O: Djeca trebaju poslušati svoje roditelje. S jedne strane, Mordekaj je za nju bio poput posvojioca. S druge strane, ona više nije bila dijete, već kraljeva supruga. Bez obzira na to je li morala poslušati Mordekaja, bilo je mudro da to učini.
P: U Ester 2,10, je li Mordekaj bio u pravu što je zapovjedio Esteri da ne otkrije svoj identitet?
O: Biblija ne navodi sve okolne detalje i ovdje ni ne odobrava ni ne odobrava Mordekajevu zapovijed. Općenito, tijekom vremena etničkog i vjerskog progona ponekad je najbolje ne otkrivati previše, i to je u redu.
P: U Ester 2,17, kako je Estera mogla biti kraljica, budući da su perzijske kraljice mogle potjecati samo iz jedne od sedam plemenitih perzijskih obitelji, kako je tvrdio Herodot?
Odg: Perzija i Biblija, str. 233, spominje da je Herodotov navod ovdje pogrešan. Kraljica Amestris (Vashti) bila je kći perzijskog generala Otana, koji također nije bio iz jedne od tih obitelji. Kralj Darije također se oženio izvan tih obitelji.
P: U Est 2:17, kako je kralj zavolio Esteru više od svih žena, budući da je kasnije 30 dana nije vidio (Est 4:11)?
O: Osjećaji ljubavi mogu biti hiroviti, a događaji u knjizi Estere (4:11 ) dogodili su se četiri ili pet godina nakon što ju je kralj odabrao. Ovaj stih samo bilježi da je u tom trenutku kralj pokazao da voli Esteru više od svih drugih žena time što ju je učinio svojom kraljicom.
P: U Ester 2,19, zašto je Mordekaj uvijek sjedio na vratima?
O.: Sveto pismo ne kaže, ali moglo bi biti da je Mordekaj bio nižerazredni dužnosnik i da je to bilo njegovo radno mjesto.
P: U Ester 2,21-23, kada kršćani trebaju otkriti zavjere i zločine svjetovnim vlastima?
O: Općenito, kršćani uvijek trebaju prijaviti zla kaznena djela vlastima. Jedini izuzeci su slučajevi kada je zakon pogrešan. Ne bismo smjeli pomagati vlastima u vjerskom progonu (itko) ili u nepravednim zakonima koji su u suprotnosti s onim što Bog kaže u Svetom pismu.
Bigthana i Teresh u Esteri 2,21 nisu bili visoki dužnosnici, već su bili eunuhe (tj. s neposrednim pristupom cijelom palačnom kompleksu) i vratari, pa su bili u poziciji da ga ubiju. Godine 465. pr. Kr. Kserksa je u njegovoj spavaćoj sobi ubio njegov vezir/hilark Artaban.
P: U Esteri 2,23, što je ovdje bila vislica?
O: Na hebrejskom, riječ za vješala znači "drvo". Vjerojatno nije bila poput europskih vješala, već stup za razapinjanje, kakav su koristili Asirci i Perzijanci; Hamerov otac, Darije, jednom je razapio 3000 ljudi. Perzijski kraljevi bili su i velikodušni i okrutni.
Primijetite da je Haman prvo sagradio stratište, a tek potom rekao kralju. Haman je ovdje bio prilično samouvjeren.
P: U Ester 3,1, tko je bio "Agagit"?
O: Navodi se da je Haman bio Agagovac. Nismo sigurni je li Agag bio isto što i amalečki kralj (ili nasljedni naslov) iz 1. Samuelove 15,8. Dakle, Haman nije bio Perzijanac i vjerojatno je bio Amalečanin. Amalečani su bili neprijatelji Židova, prema 1. Samuelovoj 15; Ponovljenom zakonu 25,17-19; Brojevima 31,1-12; i Izlasku 17,8-16. Također, "nakon ovih stvari" moglo bi ukazivati na razmak od otprilike pet godina nakon Estere 2.
Drugo gledište: S druge strane, otkriven je asirijski natpis iz vremena Sargona koji pokazuje da je "Agag" bio i naziv okruga u Perziji. "Agazi" je bio mezopotamski pleme u Sargonovim zapisima (iako bi promjena suglasnika drugog "g" u "z" bila neobična).
P: U Ester 3,1, kako je netko tko nije bio Perzijanac mogao doći na vlast u Perzijskom Carstvu?
O: Haman vjerojatno nije bio Perzijanac, ali Mordekaj definitivno nije bio Perzijanac. Što se tiče toga kako su mogli biti na vlasti, pretpostavljam da biste mogli pitati Daniela u Danielu 2:48 i Nehemiju u Nehemiji 1:11. Također, arheolozi su pronašli ploče iz vremena Artakserkesa I. i Darija II. s više od 100 židovskih imena osoba koje su obnašale dužnosti u kraljevstvu. Baš kao u vrijeme Josipa i kasnije vrijeme armenskih dužnosnika pod Osmanskim Turcima, postoje prednosti postavljanja stranca na visoku poziciju. Vladar će znati da, ako bi stranac pokušao pobunu, narod ne bi slijedio stranca.
P: U Ester 3,2-3; 4,2 i 5,9, što znači da su Mordekaj i drugi bili na kraljevskim vratima?
Odg: U Ester 3,2–3 stoji da su i drugi plemići bili ondje. Mordekaj nije bio neka vrsta "prosjaka" ispred vrata. Naprotiv, ondje su bili visoki dužnosnici.
P: U Ester 3,2, je li Mordekaj bio u pravu što je odbio klanjati se?
A: Abraham se poklonio pred kraljevima, pa se i Mordekaj mogao pokloniti. Za razliku od drugih kraljeva, perzijski kraljevi nikada nisu bili obožavani kao bogovi, pa to ne bi bilo protumačeno kao čin obožavanja. Mordekaj je doveo Židove u velike nevolje time što se nije poklonio. Ne znamo njegove razloge, ali mogli su biti nedostatak poštovanja prema Hamanu, nacionalni ponos ili drugi čimbenici.
P: U Ester 3,2, što je ovdje nedosljedno kod Mordekaja?
A: Mordekaj je rekao Esteri da ne otkriva svoje etničko podrijetlo. Estera se vjerojatno odijevala poput Peržanke, jela poput Peržanke, kršeći Mojsijev zakon o prehrani, i ovdje nije svjedočila o Jednom Istinskom Bogu. Ipak, Mordekaj je otkrio svoje etničko podrijetlo kada je odbio kloniti se pred Hamanom jer je bio Židov. Zapravo, nije bilo protiv Mojsijevog zakona da se Mordekaj kloni, budući da nije bilo naznaka da je Haman, dužnosnik, bio bog. Abraham se klonio Hetitima u Postanku 23,7. Jakov se klonio Esavu u Postanku 33,3,7. U Postanku 37:7,9 Josip je imao san u kojem su mu se braća klanjala. David se poklonio Šaulu u 1 Samuelu 24:8; 1. Kraljevima 1:16. Žena se poklonila Davidu u 2. Samuelovoj 14,4. David je dopustio vojniku Ahimaazu da mu se pokloni u 2. Samuelovoj 18,28. Stoga se Mordekaj vjerojatno nije poklonio Hamanu iz prezira prema njemu, a ne iz vjerskog uvjerenja. Slično tome, Spartanci se nisu htjeli pokloniti kralju Kserksu, prema Herodotovoj Povijesti 7.136.
Mogli bismo pomisliti da su Židovi upali u opasnost zbog toga što se Mordekaj nije poklonio. No s druge strane, možda bi Hamana njegova narav i mržnja ionako doveli do istog ishoda.
P: U Ester 3,2.6, da je Mordekaj jednostavno otišao negdje drugdje, ne bi li time izbjegao cijeli problem?
O: Nakon što je Mordekaj isprva odbio klanjati se, odlazak možda ne bi pomogao. Haman je razvio ne samo mržnju prema Mordekaju, već i mržnju prema svim Židovima. Nije jasno je li Haman tada tek razvio mržnju prema svim Židovima ili je, što je vjerojatnije, dugo gajio mržnju koja je tek tada postala vidljiva.
P: U Ester 3:6-7, je li bilo drugih masovnih pokolja u drevna vremena?
O: Nažalost, to se događalo cijelo vrijeme. Godine 90. pr. Kr. kralj Mitridat VI. Pontski naredio je da se na određeni datum ubiju svi Rimljani u Pontu. Ubijeno je više od 80 000 ljudi.
Muslimanski sultani ubili su desetke tisuća Druza, Selim Strašni ubio je mnoge alavite. U novije vrijeme, francuski je kralj ubio 80 000 francuskih protestanata, koji su mu bili odani, u pokolju na dan svetog Bartolomeja 23. travnja 1572. Španjolci su istjerali Maure iz Španjolske. Dakle, mnogi su vladari ubili velik broj svojih podanika.
U novije vrijeme Hitler je ubio mnoge njemačke Židove, oduzevši im imovinu, a u drugim zemljama bilo je ubijanja bogatih ljudi drugih etničkih podrijetla kako bi se obogatili.
Za to čak postoji i pojam: democid. To znači da ljudi umiru od vlastite vlade, ali NE u ratu. Rudolph Rummel proučio je više od 8000 slučajeva democida i procijenio da je u dvadesetom stoljeću ubijeno 262 milijuna ljudi, što je šest puta više od onih koji su poginuli u bitkama. Dakle, prosječna se osoba šest puta više trebala bojati vlastite vlade nego neprijateljskih vojnika.
P: U Ester 3:6-9, zašto neki gaje toliku mržnju prema čitavom narodu?
O: Ne znamo zašto bi osoba mogla mrziti čitav narod. Evo četiri karakteristike stava koji bismo trebali imati prema ljudima:
Cijenite ljude jer su Božja stvorenja, stvorena na Njegovu sliku i nalaze se u velikoj vrijednosti (Postanak1:27 ; Psalam 139,14; Izakija 43,7).
Razumjeti da su sve rase i etničke skupine jednako stvorene na Božju sliku (Galaćanima3:28 ).
Cijenjenje ljudskog života slijedi ono što Biblija uči (Postanak 9:6; Ponovljeni zakon5:17 ; Rimljanima 13:4; itd.).
Znajte da mi po svojoj biti nismo ništa bolji od drugih (Filipljanima 2,3; Rimljanima 12,3).
P: U Ester 3,6-9, zašto neki, koji ne mrze čitav narod, toleriraju takvu mržnju i pristaju na ubijanje?
O: Mnogi puta, ako se čini zlo, drugi ne progovaraju protiv njega iz nekoliko razloga:
1. Mogu financijski profitirati od zla, kao u Ester 3,9.
2. Govoriti protiv toga može biti financijski rizično ili čak opasno.
3. Mislili su da govorenje ne bi pomoglo, pa nema smisla pokušavati.
4. Nije ih briga za potlačene.
5. Ne znaju za situaciju. Ponekad je neznanje "nevino", a ponekad ljudi ne znaju jer ne vjeruju onome što smatraju "glasinama" i ne odvajaju vrijeme da saznaju.
Kao kršćani, trebali bismo braniti potlačene, bez obzira jesu li potlačeni kršćani ili ne.
P: U Ester 3,7, koje bi tri svrhe bacanje kocki moglo imati za Haman?
O: Postoje barem tri svrhe.
Da je Haman bio sujeveran, to bi mu pokazalo najbolje vrijeme za ubijanje Židova. Da je to bilo neko vrijeme u budućnosti, kao što je i bilo, Židovi bi mogli jednostavno napustiti Perzijsko Carstvo.
Perzijski kraljevi također su bili sujevjerni. Kraljevi su se često služili bacanjem žrijeba, prema Herodotu 3.128 i Kiropeidiji 1.6.46. (Ksenofont preko Strabona). Babilonci su vjerovali da se bogovi sastaju na početku svake godine kako bi odlučili sudbinu ljudi, pa se žrijeb vjerojatno bacao otprilike u to vrijeme.
Legitimnost: Kada god je žrijeb pao, činilo se da bi bogovi u to vrijeme favorizirali istrebljenje Židova. Međutim, primijetite da nije postojala mogućnost da žrijeb padne na opciju "ne čini ovo uopće". Naravno, državna blagajna bila je prazna nakon njegovog neuspjelog pohoda na Grčku, pa je Hamanu, nudeći da uplati toliki novac u blagajnu, možda trebala samo najslabija izlika za legitimnost. On je Židove prikazao kao opasne neprijatelje kraljevstva, no nema naznaka da su Židovi bili išta drugo doli odani Perzijancima.
P: U Ester 3,9, kako je Haman mogao obećati kralju toliki novac?
O: Dvije su stvari koje treba napomenuti.
1. To je veliko bogatstvo, vjerojatno oko 750.000 funti srebra. To je bilo otprilike dvije trećine godišnjeg prihoda Perzijskog Carstva za vrijeme Darija. To bi moglo učiniti kralja sumnjičavim u pogledu toga kako je taj visoki dužnosnik stekao sve to bogatstvo.
2. Možda je Haman planirao dobiti taj novac pljačkom Židova.
P: U Ester 3:10, što to govori o Ahasverusu/Kserksu?
O: Nemamo nikakvih naznaka da je Kserkse uopće gajio ikakve loše osjećaje prema Židovima. Ipak, čak i bez osobnih razloga za to, Kserkes je bio toliko bezosjećajan i neosjetljiv prema drugima da mu nije smetalo da ih sve istrebe zbog hirovitosti jednog dužnosnika usmjerene protiv jedne osobe. Postoje ljudi kojima nikada niste ništa učinili nažao, i koji nemaju ništa protiv vas, a ipak ih nije briga hoćete li živjeti ili umrijeti.
Ponekad, kada ste među mnogim kršćanima, gotovo možete steći dojam da su svi na svijetu dobri, puni ljubavi i obzirni prema drugima. Druženje s nekim nekršćanima može biti grubo buđenje.
P: Est 3:11, koja je važnost ljudi i novca danih Hamanu?
A: Dok bi Haman platio 10.000 talenata srebra u riznicu, što bi bilo oko 375 tona ili 750.000 funti, prema Herodotu, godišnji prihod Perzijskog Carstva iznosio je 14.500 talenata. Kad je Aleksandar Veliki osvojio Suzu, plijen je iznosio 49.000 talenata. Pa kako je Haman mogao imati toliki novac? Možda ga tada nije imao. Međutim, Haman bi na tome čak mogao i financijski profitirati. Židovima je dano mnogo vremena ili upozorenje. Mnogi bi mogli poželjeti napustiti Perzijsko Carstvo, ostavljajući svoje kuće i mnogo svoje imovine. Ljudi koji su pljačkali Židove dobili bi to i, pretpostavljamo, dali dio Hamanu.
P: U Ester 3,11, što znači: "Novac i ljudi su ti dati"?
O: To znači da je kralj Kserkses dao Hamanu vlast nad životima i bogatstvom Židova. To znači "njihov novac je dan tebi", a ne "možeš zadržati novac koji si ponudio". To ne znači posljednju rečenicu jer a) bi kralju doista trebali taj novac za riznicu, b) je Mordekaj rekao da je Haman obećao platiti ga u Ester 4,7, i c) je Estera rekla da su njezini ljudi "prodani" u Ester 7,4.
P: U Ester 4,8, zašto je Mordekaj dao Esteru stvarni primjerak edikta?
O: Možda bi, videći ga sama, Estera bila sklonija vjerovati da Mordekaj nije pogriješio ili pretjerao. Također, možda joj je netko trebao prevesti tekst. Ponekad je bolje da nešto vidimo iz prve ruke, nego da nam osoba samo vjeruje na riječ.
P: U Est 4:11, koji drugi dokazi postoje za ovaj zakon, da nitko ne može nepozvan pristupiti kralju, osim ako mu kralj ne pruži svoj žezlo?
Perzijanci su nekada bili podanici Medijaca i očito je da je to započelo s prvim medijskim kraljem, Dejoceom, prema Herodotovoj Povijesti, knjiga 1, poglavlje 9. Također grčki povjesničar Herodot u Povijesti, knjiga 3., poglavlje 118., str. 114., također navodi da bi osoba (osim za sedam određenih Perzijanaca) koja bi pristupila kralju bez prethodnog poziva bila pogubljena, osim ako mu kralj ne bi pružio svoj žezlo. Osoba kojoj je naređeno da dođe kralju može doći i najaviti se, kao što je također prikazano u 3. knjizi Povijesti Herodota, poglavlje 140, i u djelu Conon Cornelija Neposa. 3. Herodot također navodi kada je osoba mogla poslati pismo kralju, tražeći od njega da ga pozove. Estera možda ionako nije željela koristiti pismo zbog hitnosti nadolazećeg pokolja.
P: U Ester 4,14, kako bi trebao glasiti ispravan prijevod posljednjeg dijela?
O: Ovaj izraz je stilistička figura koja se naziva "aposiopesis" ili "iznenadna šutnja". To je iznenadno prekidanje rečenog kako bi se naglasilo ono što je ostalo nenarečeno. Moglo bi se prevesti kao "… zar nisi upravo zbog ovoga postala kraljica?".
P: U Ester 4,14, koja je poanta ovog stiha?
O: Estera je imala dužnost riskirati svoj život i djelovati. Bog bi ionako zaštitio Židove bez obzira na njezinu poslušnost. Međutim, sigurnost nje i njezine obitelji bila bi u većoj opasnosti da je "igrala oprezno" nego da je postupila odvažno.
P: U Est 4:14, postoji li trenutak kada ste mislili da ste shvatili Božju volju za svoj život, a sve ste pogrešno shvatili?
O: Prije toga, Estera je možda mislila da je postala kraljica samo zato što je imala sreće. Ili je možda mislila da je kraljica samo zato što ju je Bog blagoslovio jer mu je bila vjerna. No, ispostavilo se da ništa od toga nije bilo točno. Bog je namjerno učinio da ona postane kraljica kako bi ostvario Svoj naum da osujeti Hamana. Možda se ne trebamo previše brinuti o tome da pokušavamo shvatiti razloge zašto Bog nešto čini u našim životima, jer ćemo, poput tri Jobova prijatelja, ionako vrlo vjerojatno pogriješiti.
P: U Esterinom 4,15-16, tko je ovdje preuzeo inicijativu u planiranju kako izbjeći ovu opasnost?
Iako je Mordekaj u početku rekao Esteri za veliku opasnost, prepustio je njoj da isplanira što učiniti. Mordekaj je bio pametan što je to učinio. Mordekaj ne bi znao detalje i odnose kraljevskog života i harema kao što ih je znala Estera, stoga je mudro prepustio njoj da smisli najbolji plan.
Kada se treba učiniti nešto važno, ponekad je najmudrije reći nekome tko je upoznatiji s detaljima i delegirati mu to. Ponekad ljudi nepromišljeno misle da "ako se nešto treba napraviti, onda je to na meni" i počinju smatrati da pojedinačno imaju iskustvo i znanje o detaljima da nešto učine sami, ne predajući vodstvo nekome tko je kvalificiraniji.
P: U Ester 4,16, je li Esterin stav ovdje bio dobar?
O: Da. Prvo, razumijmo situaciju. Kao primjer njegove okrutnosti, kada je Kserkesa putovao sa svojom vojskom u Grčku, bogati Lidijac po imenu Pitijus ugostio je perzijsku vojsku i dao velike svote novca kako bi platio dio troškova vojske. Kada se Kserkse povukao iz Grčke, a Pythius je zatražio da se njegov najstariji od pet sinova oslobodi vojne službe kako bi ostao s njim u njegovoj starosti, Kserkse je odgovorio tako što je sinovo tijelo prepolovio i naredio svojoj vojsci da maršira između polovica. Pretpostavljam da je to bio Kserksov način da kaže ne.
U svakom slučaju, Estera je namjeravala ući pred njega nepozvana, a kazna za to bila je smrt, osim ako je kralj ne prihvati.
Stoga je Estera namjeravala učiniti najbolje što može, ali je bila zadovoljna što će ishod prepustiti Bogu. Njezin stav koji izgleda kao zadovoljstvo ili predaja nije posljedica nedostatka brige, već spoznaje da se na nikoga drugog ne može pouzdati u ishodu. Nije znala hoće li njezin plan uspjeti ili ne. Ali bila je u redu s time da da sve od sebe, ne znajući kakav će ishod biti.
Prilagođeno riječima C. A. Moorea, nepromišljena osoba djeluje bez straha, a hrabra unatoč njemu.
Drugi ljudi koji su postupili hrabro uključuju Šadraka, Mešaka i Abed-Nea u vatranoj peći, Daniela u lavljoj jami, Pavla, Petra, Ivana i ostale apostole.
P: U Ester 4,16, jeste li se ikada našli u situaciji u kojoj bi udovoljavanje Bogu moglo značiti da bi vaš posao, veza ili nešto što cijenite moglo propasti? Kako ste to riješili / biste riješili?
O: Ponekad vam se u biti može narediti ili vas se može prisiliti da sami počinite grijeh. Drugim puta vam se može narediti ili vas se može prisiliti da pomognete nekome drugome počiniti grijeh. To može biti negativno prisiljavanje ili, pak, pozitivno poticanje.
Kada smo u takvoj situaciji, trebamo "procijeniti cijenu". Je li posao, prijateljstvo ili bilo što drugo što je ugroženo doista važnije od ugoditi Bogu? Također, Bog bi mogao učiniti nešto da promijeni situaciju. Bog nas ne drži odgovornima za ishode; On nas drži odgovornima za to da budemo vjerni Njemu.
P: U Ester 4,16, je li Estera nepoštivala državne zakone kada je otišla vidjeti kralja?
O: Četiri su točke koje treba uzeti u obzir u odgovoru.
1. Biblija nikada ne kaže da je Estera uopće razmišljala o moralnosti toga. Međutim, nije bilo ništa loše, kao što pokazuju sljedeće točke.
2. Novi zavjet zapovijeda poslušnost svim vladajućim vlastima i poštovanje kralja (Rimljanima 13,1-4; 1. Petrova 2,13-15; Titu 3,1), a ta zapovijed još nije bila napisana, pa Esther nije neposlušna nijednoj zapovijedi koja je bila zapisana.
3. Iako u Esteri 4,16 stoji da je to činila "ne po zakonu" ili "kršeći zakon", to je bilo dopušteno ako (i samo ako) bi joj kralj pružio svoj kraljevski žezlo.
4. Čak i da je Novi zavjet bio napisan prije toga, i čak i da je to bilo kršenje zakona, poslušnost Bogu viši je zakon od ljudskih zakona. Zasigurno je molba za život svih Židova viša od poštivanja ljudskog zakona.
P: U Ester 5,3 i 5,6, zašto je perzijski kralj bio spreman dati čak i polovicu svoga kraljevstva?
O: Kserkesa je vjerojatno prepoznao da je Esterin zahtjev iznimno važan, da dođe kralju nepozvana. To je bio prividan izraz velike velikodušnosti kralja. Naravno, ne biste stvarno htjeli tražiti pol kraljevstva, jer je kralj također imao moć ubiti bilo koga u bilo kojem trenutku iz bilo kojeg razloga. Slično je rekao i kralj Herod Antipa u Marku 6,22-28.
P: U Ester 5,4, zašto bi Estera pozvala i Amana na gozbu?
O: Razlog nije naveden, ali moglo je biti kako bi kralj vidio Hamanovu neposrednu reakciju.
P: U Est 5:4,7-8, zašto Estera nije jednostavno odmah izravno rekla kralju Kserksu što je željela?
O: Prije svega, kralj bi možda lakše udovoljio zahtjevu ako je bio dobro raspoložen od vina, ali to ne objašnjava zašto je priredila dva banketa. Sveto pismo ne navodi zašto je to učinila, ali komentatori imaju pet različitih mišljenja o tome.
a) Kralja nije vidjela 30 dana i htjela je istovremeno ispitati teren i obnoviti dobre odnose prije nego što mu iznese svoj zahtjev. Drugim riječima, to je bilo namjerno isplanirano.
b) Izgubila je hrabrost pred kraljem. Drugim riječima, to je bila iznenadna promjena zbog straha.
c) U prijestolnoj dvorani i na prvom banketu osjećala je da nije pravo vrijeme da to spomene.
d) Željela je pojačati napetost i važnost stvari za kralja.
e) Željela je istaknuti Haman, kako bi kralj kroz njegovu iznenadnu, zatečenu reakciju vidio kakav je hladnokrvi ubojica.
Vrlo važna stvar o kojoj Estera nije imala pojma bila je da će tijekom tog dvodnevnog odgađanja Bog učiniti da Kserkses ponovno čuje za to da je Mordekaj otkrio spletku i odluči počastiti Mordekaja.
P: U Ester 5,9 i 6,7–9, zašto je Haman ovdje bio naivan misleći da se kralj obraća njemu?
O: Tri su točke koje treba uzeti u obzir u odgovoru.
1. Haman nije znao da je kralj ponovno čuo za Mordekaja u Esteri 6,3, pa nije imao razloga sumnjati da će Mordekaj biti taj koji će biti počašćen.
2. Hamanova nada i ponos zajedno su ga naveli da smatra kako će on biti jedini kandidat za tu čast.
3. Ljudi često brkaju ono što je vjerojatno istina s onim što se nadaju da je istina.
P: U Ester 5,11; 9,7-10,12, koja je važnost toga što Haman ima deset sinova?
O: Poput Židova, i Perzijanci su smatrali da je imati mnogo sinova blagoslov. Zapravo, u 1. knjizi Historije Herodota, poglavlje 136, stoji da je perzijski kralj darivao plemića koji je imao najviše sinova. Haman je imao sve, barem u ovom životu, i mogao je tako nastaviti da se nije usredotočio na Mordekaja i Židove.
P: U Ester 5,14, zašto je stratište bilo visoko 75 stopa?
O: Nije bilo potrebe da stratište bude visoko 75 stopa. Iako se nalazilo na Hamanovom posjedu, cijeli bi grad vidio na toj visini i shvatio da se nikada ne smiju suprotstaviti Hamanu. Zanimljivo je da hebrejska glagolska forma u 5,14 ne znači samo "upitati kralja", već i "reći kralju". Velika visina služila je samo da bi ljudi odasvud mogli vidjeti smrt onoga tko je na njoj. Haman je bio vrlo uzvišen među Perzijancima, ali mu to jednostavno nije bilo dovoljno. Haman je želio da svi vide smrt Mordekaja, ali je umjesto toga on sam, zahvaljujući stratištu, ponovno "uzvišen".
Psalam 9,15 kaže da narodi koji se protive Bogu neće samo potonuti u jamu, već će potonuti u jamu koju su sami iskopali, vjerojatno za druge. Psalam 10,2 donosi sličnu pouku.
P: U Ester 6,1-3, kakav dobar princip možemo naučiti od kralja?
O: Taj je kralj osjećao obvezu da uzvrati dobrim onima koji su mu učinili dobro. Iako Ahasverus nije bio vjernik, i dalje možemo naučiti iz njegovog primjera po tom pitanju. Ako nam netko učini nešto dobro, zašto ne uzvratiti? Ako netko radi za nas ili nam nešto da, a mi mu po nekoj zakonskoj odredbi ne moramo platiti, svejedno bismo mu trebali platiti pošteno
P: U Ester 6,7–9 postoji li ikakav izvanjeretski dokaz o ovoj nagradi – vožnji u kraljevskom kolosijecu?
O: Da. U knjizi "Perzija i Biblija", str. 233, navodi se da Plutarh u djelu "Themistocles 29" bilježi zahtjev izgnanog spartanskog kralja Damarata, koji je želio da mu se dopusti proći kroz Sardu u svečanoj povorci, noseći svoju tjaru uspravno, baš kao i perzijski kraljevi.
I asirski i perzijski reljefi (slike u kamenu) i skulpture prikazivali su konje s pernatim ukrasima na glavama, prema Bardtkeu, str. 348., i komentaru Keil-Delitzsch na Stari zavjet, sv. 3, str. 360. – 361.
Drugi je primjer sličan. U knjizi Povijest Herodota, knjiga 7, odlomci 15–17, kaže se da je Kserkesa naredio svome ujaku Artabanusu da obuče kraljevsku odjeću, sjedi na prijestolju i spava na kraljevskom odru.
P: U Ester 6,6-12, kako neki ljudi danas žive za ugled?
O: Pogledajte današnje influencere na društvenim mrežama. Neki ljudi žele ugled kao sredstvo za stjecanje bogatstva ili položaja. Ali drugi egocentrično žele samo ugled, kao da njihova samopoštovanje ovisi o tome što drugi misle o njima.
P: U Ester 6,13, kako se pogled Hamanove žene razlikovao od biblijskog nauka o Božjem suverenitetu?
O: Postoje različiti oblici fatalizma (nepersonalni i personalni). Bez obzira na to, Hamanova je supruga vjerovala da je Hamanova sudbina neizbježna i da nema smisla ulagati ikakav napor da se ona promijeni. Bolji bi pogled bio da se Haman pokaje Bogu i pomiri s Mordekajem, ali očito mu nikad nije palo na pamet prekinuti svoj plan i pokajati se. Zeresh ipak nije bila dosljedna, jer je očito zaboravila da su je ona i Hamanovi prijatelji u Esteri 5,14 potaknuli da sagradi vješala.
Biblijski pogled na Božju suverenost kaže da:
Sve što Bog odredi dogodit će se (Izaija 43,13).
Ništa što Bog zabranjuje neće se dogoditi (Job1:10 ,12; 2:6; Ivan19:11 ).
Bog ljudima dopušta, unutar granica, da čine stvari za koje su odgovorni, čak i stvari koje mu slome srce (Jeremija7:31 ; 19,5; 32,35; Ezekiel 13,19; Luka 23,28-31).
Bog zna sve što će se dogoditi u budućnosti, uključujući i ono što će svatko odabrati učiniti (Psalam 139:16; Izakija 42:9; 44:7).
Sve se zajedno djeluje u skladu s Božjim planom (Efežanima1:11 ; Rimljanima8:28 ; Izreke 16,4).
Kao što kaže Tony Evans: "Kad se okolnosti čine najgore, Bog može povezati ono što se ne čini povezivim. On može spojiti puteve koji se čine kao da se nikada ne mogu susresti." Tony Evans Bible Commentary, str. 484.
P: U Esterinom 7,4, što znači da bi kralj pretrpio gubitak ako bi Židovi bili uništeni?
Ovdje je Estera napokon otkrila da je Židovka. Možda to znači da bi, da su Židovi uništeni, kralj pretrpio gubitak godišnjih poreznih prihoda, kao i gubitak podanika koji bi mogli biti dužnosnici i vojnici. Također, kada je kralj potpisao edikt, nije bio svjestan da je praktički osudio svoju ženu Ester na smrt. Zapravo, u Esteri 3 Haman uopće nije izričito spomenuo Židove, pa kralj možda nije bio svjestan toga. Tek u pisanom ediktu koji je Haman napisao, a kralj potpisao, Židovi su spomenuti po imenu.
P: U Ester 7,8, što se dogodilo s Hamanom i Esterom u ovom stihu?
O: U Ester 6,10-11, Haman, koji je želio poniziti Mordekaja, bio je prisiljen odati mu počast. Ovdje Haman, koji je želio ubiti sve Židove, molio je Židova za život. Kralj je ušao i lažno pretpostavio da Haman napada Esteru. U prostoriji su možda bili stražari i drugi ljudi. Kralj ih je o tome mogao pitati da je želio, ali Ahasverus nije želio znati više. Što se njega tiče, Hamanova sudbina bila je već zapečaćena prije toga. Izreke 28,10 kaže da će onaj tko drugoga navede na zlo zamku i sam u nju upasti.
P: U Ester 7,9, zašto je Harbona spomenuo Hamanov vješala?
Svatko je mogao vidjeti da Haman gradi vješala, a očito je Haman već i drugima rekao za koga su. Harbona je mislio da bi kralj to želio znati, a možda je to bilo i iz suosjećanja prema Esteri. Međutim, puno je vjerojatnije da je to bilo zbog mržnje prema Hamanu. Hamanu se uopće ne bi svidjela Harbonina "susretljivost". Zapamtite, s arogancijom dolaze neprijatelji.
P: U Ester 7,14, je li Estera trebala oprostiti Hamanu i zamoliti kralja da ga pusti?
O: Da je Estera to učinila, tko zna koliko brzo bi Haman ponovno smislio plan da ih ubije. Haman je bio tužan što će biti pogubljen, ali nema naznaka da se uopće pokajao zbog pokušaja ubojstva Mordekaja i Židova. Ako se netko ne kaje za ono što je učinio ili planirao učiniti, vjerojatno će to pokušati ponovno.
P: U Est 8,2.7 zašto je Estera dala Hamanovu imovinu na upravljanje Mordekaju?
A: Kad je Haman bio pred pogubljenjem kao izdajnik, izgubio je svu svoju imovinu. Država je mogla oduzeti imovinu osuđenog zločinca prema Herodotu, Povijest, knjiga III, br. 128–129, i Josiphu, Židovske starine, knjiga XI, poglavlje 17.i.3. Stoga je kralj dao sav Hamanov posjed Esteri, a Estera ga je povjerila Mordekaju na upravljanje. Nije bilo od velike važnosti tko je posjed posjedovao i upravljao njime, Estera ili Mordekaj, budući da su bili kao obitelj. Izreke 13,22 i nadalje kažu: "…A imovina nepravednika čuva se za pravedne."
P: U Ester 8,3, zašto je Estera pala pred kraljevske noge?
O: To nije bilo obožavanje, već emotivan čin. Sporedno je to bilo izražavanje zahvalnosti i poštovanja, ali prvenstveno je to bilo dopuštanje Židovima da se brane. Čini se da je Haman jedini negativac u ovoj priči. Samo zaboravimo da je kralj Kserkses bio taj koji je uopće odobrio edikt.
P: U Est 8,10, što su dromedari?
O: To su deva s jednim grbom. Deva dromedari koriste se u Africi i većem dijelu Bliskog istoka. Dvogrbe baktrijske deve nalaze se u većem dijelu Irana i ostatku Azije. Uzgred, drevni pisac vjerojatno nikada ne bi napravio tu razliku, osim ako nije živio u zemlji, poput Perzije, gdje je bio upoznat s obje vrste deva. Također, Esterska 1,1 jedino je mjesto u Bibliji gdje se spominje Indija.
P: U Ester 8,11, zašto je Židovima bilo dopušteno ubiti žene i djecu?
O: To je ono što je perzijski kralj naredio, a drevni kraljevi nisu bili osobito ljubazni. Međutim, treba napomenuti da Židovi nisu bili obvezni učiniti sve što je kralj naredio i nikada se ne kaže da su Židovi ubili žene i djecu. Zapravo, u Esteri 9:6, 12 i 15 samo se kaže da su Židovi ubili muškarce.
P: U Ester 9,1-10, zašto su Židovi i državni dužnosnici ubili svoje neprijatelje?
O: To je učinjeno radi samoobrane. Osim toga, zakon Starog zavjeta nalaže da onaj tko nekoga lažno optuži bude pogubljen. To što Židovi nisu uzeli plijen pokazalo je da ubojstva nisu bila puka osveta, već "po svojoj prirodi sudska".
P: U Est 9,2-3, kada bi vjernici trebali voditi "pravedan rat"?
O: U ovom slučaju, kada su njihovi neprijatelji namjeravali ubiti židovske muškarce, žene i djecu, bilo je odobreno da ih napadnu. Da su bili milosrdni prema ljudima koji nisu imali namjeru pokajati se za svoja djela i koji bi ih vjerojatno ubili kasnije kad bi imali priliku, bilo bi "nemilosrdno" prema njihovim vlastitim obiteljima da se ne bore i ne ubiju ih.
P: U Ester 9:10, zašto Židovi nisu stavili ruke na plijen?
O: U Esteri 8,10-11 rečeno je da im je bilo dopušteno zaplijeniti imovinu kao plijen. Međutim, to bi moglo biti problematično da su to učinili, jer bi bili otvoreni za optužbu za ubijanje bogatih ljudi, tvrdeći da su protiv Židova samo zbog njihovog bogatstva. Također, željeli su naglasiti da se ovdje radilo o njihovom preživljavanju, a ne o profitiranju na tuđoj zloći.
P: U Esteri 9,19, koji su danas primjeri prilika za zaradu više novca koje je najbolje propustiti?
Jevreji su mogli uzeti sav plijen, ali bi s time mogli imati mnogo nevolja. Ulaganje u nešto što je siva zona zakona moglo bi donijeti više problema od novca koji biste mogli zaraditi. Jedan od načina na koji tvrtka može propasti jest da joj banka odobri veliki zajam, koji tvrtka iskoristi, a zatim iznenada zahtijeva da se cijeli zajam odmah vrati. Ako tvrtka ne može brzo pronaći drugu banku koja će joj posuditi novac, onda bankrotira, a banka je možda upravo preuzela novu tvrtku.
P: U Esteri 9,18–32, je li bilo u redu da Židovi slave blagdan Purim i blagdan Hanuke, budući da to nisu bili blagdani spomenuti u Tori?
O: Naravno. U Ivanu 10,22 Isus je slavio Hanuku. Hanuka je blagdan posvećenja hrama koje je izveo Juda Makabejac u prosincu 165. pr. Kr. Zanimljivo je da Židovi u Etiopiji i obližnjoj Africi nisu slavili Purim; očito njihovi preci nikada nisu dobili pismo.
P: U Ester 10,3 i 9,4, može li Artaban, vezir ili zapovjednik tjelohranitelja, koji je kasnije ubio kralja Kserksa 465. g. pr. Kr., biti ista osoba kao Mordekaj?
O: Ne. Prema starim povjesničarima, Artabanus je bio iz Hyrkanije, na jugoistočnoj obali Kaspijskog mora. Bio je ili vezir ili zapovjednik kraljevih tjelohranitelja. Artabanus je ubio kraljevog sina, a zatim je ubio i kralja u njegovoj spavaćoj sobi prije nego što je kralj uspio saznati tko je to učinio. Artabanus je preuzeo kontrolu nad Perzijom kao vezir na otprilike sedam mjeseci, sve dok i sam nije ubijen.
Ne znamo koliko dugo su Mordekaj i Estera živjeli i bili miljenici na dvoru. Možda je Mordekaj umro prije 465. g. pr. Kr.
P: U knjizi Estere, koji su neki od najranijih rukopisa koji danas još uvijek postoje?
O: Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. g. n.e., sadrže Stari zavjet, uključujući Esteru. Chester Beatty papiri (IX, X) (2. – 4. stoljeće n.e.) sadrže Esteru
Scheide Papyri 1 sadrži Ezekiela, Daniela i Esteru. Datira iz ranog trećeg stoljeća n.e. Izvorno je imao 118 listova, od kojih je danas sačuvano 109.
Vatikanus (325. – 350. g.) sačuvao je cijelu Knjigu o Esteri.
Sinaiticus (340. – 350. g.) sačuvao je cijelu Knjigu o Esteri.
Alexandrinus (oko 450. g. n.e.) sačuvao je cijelu Knjigu Estere.
Među svitcima s Mrtvog mora nema primjeraka.
Q: Koji su rani pisci spominjali Esteru?
O: Pisatelji prije Nikejskog sabora koji su se pozivali ili aludirali na stihove u Knjizi Estere su:
Židovski pisac Josip Flavije (oko 90. g.) aludira na Knjigu Estere u djelu Protiv Apiona 1.8, str. 609.
Klement Rimski (96.–98. g.) "Također je Estera, savršena u vjeri, izložila se ne manjoj opasnosti kako bi spasila dvanaest plemena Izraela od nadolazećeg uništenja. Jer je postom i poniznošću molila vječnog Boga, koji sve vidi; i On, uočivši poniznost njezina duha, spasio je narod zbog kojega se izložila opasnosti." 1. Klement, pog. 55, str. 20
X Meliton/Meleto iz Sardesa (170.–177./180. g.) nije uvrstio Knjigu Tužaljki, Nehemiju ili Esteru u svoj kanon. Međutim, neki su Knjigu Tužaljki smatrali dijelom Jeremije, a Nehemiju dijelom Esre. Fragment 4 iz Knjige izvataka, str. 759.
Klement Aleksandrijski (193.–202. g.) "I opet, Estera savršena vjerom, koja je spasila Izrael od moći kralja i okrutnosti satrape – sama žena, postom potpomognuta, zaustavila je deset tisuća naoružanih ruku, poništivši svojom vjerom tiraninu edikt; njega je doista umirila, Hamana je obuzdala, a Izrael je sačuvala neokrznut svojom savršenom molitvom Bogu." Stromata, knjiga 4, poglavlje 19, str. 431.
Origen (225. – 254. g.) raspravljajući o tome zašto je podržavao apokrifne spise, kaže: "I u mnogim drugim svetim knjigama ponekad sam našao više u našim prijepisima nego u hebrejskom, ponekad manje. Navest ću nekoliko primjera, budući da je nemoguće navesti ih sve. U Knjizi o Esteri ne nalazi se ni molitva Mordekaja ni Esterina, a obje su prikladne za pouku čitatelja, u hebrejskom tekstu." Origen, Pismo Afrikanu, gl. 3, str. 386-387
Origen (225. – 254. g.) "Tako i Mardoheje u knjizi Estere iz Septuaginte naziva neprijatelje Izraela 'onima koji nisu', govoreći: 'Ne daj, Gospodine, svoj žezlo onima koji nisu.'" (On citira Esteru 4,22 u Septuaginti) Origenov komentar na Ivana, knjiga 2., poglavlje 7., str. 330
Nakon Niceje
Euzebije iz Cezareje (318.–339./340. g.)
Aphrahat Sirijac (337–345) Odabrane demonstracije
X Atanazije (367, 325–373. g.) nije ga smatrao Svetim pismom, ali je smatrao korisnim za čitanje
Ambrosije Milanski (370.–390. g.)
X Grgur Njikijski (330. – 391. g.) u jednoj je pjesmi nabrojao svaku knjigu Svetog pisma, rekavši da su sve knjige izvan toga neautentično Pismo. Njegov je popis bio isti kao onaj koji danas koriste protestanti, osim što nije uključivao Knjigu Nehemijinu, Esteru i Otkrivenje. Nije spomenuo Knjigu Tužaljki, ali je možda smatrao da je ona uključena u Jeremiju. Nije imenovao Pavalove pisma niti Poslanicu Hebrejima, ali je rekao da je Pavao napisao četrnaest pisama. Grigorijeva pjesma nalazi se (na grčkom) u 37. svesku djela *Patrologia Graeca* autora Mignea, kolumne 471–474 (Carmina Dogmatica, Knjiga 1, odjeljak 1, Carmen XII).
Pacijan iz Barcelone (342.–379./392. g.) aludira na Esteru i Daniela. Pismo 2, pog. 5.1, str. 33
Sabor u Hiponu, Sjeverna Afrika (393. g.)
Amfilohije Ikonijski (394. g.) kaže da je Estera prihvaćala samo neka skupina.
Sabor u Kartagi (397. g.)
Rufin (394.–406. g.)
Sulpicius Severus (363.–400. g.)
Jerona (373.–420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. On posebno raspravlja o Postanku, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Petoknjižju, Jobu, Isusu Navinom [Jozua], Sudcima, Rutu, Samuelu (2 knjige), dvanaest proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obađahu, Jonu, Miheju, Nahumu, Habakuku, Sefanjahu, Ageju, Zaharija, Malachija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel, Estera, Ezra, Nehemija, Pismo 53, pog. 7-8, str. 99-101.
Sabornik u Kartagi (218 biskupa) (393.–419. g.)
Epifanije iz Salamise (360.–403. g.)
Ivan Zlatousti (-407. g.)
Augustin iz Hipona (388.–430. g.)
Polupelagijanac Ivan Kasijan (419.–430. g.) aludira na Esteru.
Među hereticima i lažnim knjigama
X Pelagijanski heretik Teodor iz Mopsuestije (350.?–428. g.) odbacio je Esteru.
P: Zašto Esther nije bila uključena među svitke s Mrtvog mora?
O: To vjerojatno nije samo zato što je riječ o relativno kratkoj knjizi, jer je knjižnica srolova s Mrtvog mora vrlo opsežna, a pronađene su i još kraće knjige. U knjizi "Smisao srolova s Mrtvog mora", str. 119, spekulira se da je sekta iz Kumrana odbacila ovu knjigu iz teoloških razloga. Ne znamo točno zašto, ali jedna od brojnih mogućnosti jest da su bili protiv toga da Estera bude udana za poganskog kralja (iako nije imala izbora).
P: U knjizi Estere, koje su neke od razlika u prijevodu između hebrejskog i grčkog Septuaginte?
O: Dok sirijsko (aramejsko) i Jeronimovo prijevodna rješenja slijede hebrejski tekst, grčka Septuaginta ima 6 dodatnih odlomaka.
1. Na početku knjige spominje se vizija. Time je dodano 301 grčki riječ.
2. Navodni tekst pisma dodan je pri kraju 3. poglavlja. On dodaje 244 grčke riječi.
3. Kraj četvrtog poglavlja dodaje 582 grčke riječi.
4. Početak 5. poglavlja spominje Esteru u molitvi i dodaje 70 grčkih riječi.
5. Kraj 7. poglavlja dodaje 539 grčkih riječi, uglavnom navodni kraljevski pismo.
6. Posljednji odjeljak, na kraju Knjige o Esteri, sadrži 235 dodatnih grčkih riječi.
Zaključno, "prevoditelj" Septuaginte značajno je proširio knjigu, dodavši 107 stihova na 167 izvornih stihova. Možda je to proširenje bilo proces u dva koraka, budući da su proširenja Septuaginte možda potekla iz grčke lucijanske recenzije.
Što se tiče ostatka Knjige Estere, grčki prijevod je manje precizan od Tore i nekih drugih knjiga. Prijevod je izostavio neka ponavljanja iz hebrejskog teksta.
Evo razlika iz 2. poglavlja. Prva fraza u svakom paru je hebrejski prijevod preuzet iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena. Druga fraza je prijevod iz Septuaginte iz prijevoda Sir Lancelota C.L. Brentona "The Septuagint: Greek and English".
Est 2:1 "Sjetio se Vasti" vs. "više nije spomenuo Astina"
Esth 2:1 "što je učinila i što je on naredio protiv nje" vs. "što je rekla i kako ju je osudio."
Esth 2:2 "sluge kraljevske rekoše" vs. "sluge kraljevske koje su mu služile rekoše"
Esth 2:2 "lijepe mlade djevice" vs. "čedne, lijepe mlade djevice"
Esth 2:3 "lijepe mlade djevojke" vs. "lijepe, čedne mlade djevojke"
Esth 2:3 "u palaču Šušan" naspram "u grad Suse"
Esth 2:3 "evnuh" vs. "komornik"
Esth 2:3 "očišćenja" vs. "očišćenje i ostala priprema"
Esth 2:4 "vlast" vs. "biti kraljica"
Esth 2:5 "Shushan dvorac" vs. "grad Susa"
Esth 2:7 "odgajala je" vs. "imala je hranjenu djecu"
Est 2:7 "nije imala ni oca ni majke. A djevojka je bila lijepa na izgled i krasna. I kad su joj otac i majka umrli, Mordekaj ju je uzeo za kćer." vs. "kad su joj roditelji umrli, odgojio ju je za sebe za ženu: i djevojka je bila lijepa."
Est 2:8 "Estera je odvedena u kraljevsku palaču, u ruke Hegaja" vs. "Estera je dovedena Gaju"
Est 2:9 "tretirana … najbolje" nasuprot "tretirana … dobro"
Esth2:11 "da sazna za Esterino blagostanje i što će joj se učiniti." vs. "da vidi što će biti od Estere."
Esth 2,13 "Sve što ona kaže, dano joj je da ode s njom iz ženske kuće u kraljevsku kuću." vs. "i kome god on zapovijedi, dovest će je da uđe s njim iz odaje za žene u kraljevsku odaju."
Esth2:14 "kod Šašgaza, kraljevog eunuha koji je čuvao konkubine" vs. "Gaj [Hegaj] kraljevski komornik, čuvar žena"
Esth2:14 "on uživa u njoj, i ona je nazvana po imenu." vs. "osim ako ne bude nazvana po imenu."
Esth2:15 "koju je uzeo sebi za kćer" vs. (izostavljeno)
Esth2:15 "nije tražila ništa osim onoga što je rekao Hegai, kraljevski eunuk, čuvar žena" vs. "nije zanemarila ništa što je zapovjedio čuvar žena"
Esth2:16 "deseti mjesec, koji je mjesec Tebet" vs. "dvanaesti mjesec, koji je Adar"
Esth2:17 "volio je Esteru više od svih žena" vs. "volio je Esteru"
Esth2:17 "milost i naklonost" vs. "naklonost"
Esth2:17 "kraljevsku krunu na glavu njezinu i učini je da vlada umjesto Vashtije." vs. "stavio joj je kraljevsku krunu."
Esth2:18 "knezovi i svi njegovi sluge, banket za Esteru" vs. "prijatelji i velikaši na sedam dana, i on je svečano proslavio brak s Esterom"
Esth2:18 "provincije, i darovao darove, prema kraljevskom dostojanstvu." vs. "svoje gospodstvo."
Esth2:19 "I kad su djevice drugi put sabrane, tada je Mordekaj sjedio na kraljevskim vratima." vs. "Ali je Mordekaj služio u palači."
Esth2:20 "rodbina ili njezin narod" vs. "rodbina"
Est 2,20 "jer je Estera poslušala Mordekajevu zapovijed, kao i kad ju je on odgajao" nasuprot "jer joj je tako Mordekaj zapovjedio, da se boji Boga i čuva njegove zapovijedi, kao kad je bila s njim: a Estera nije promijenila svoj način života."
Est 2:21 "U te dane, dok je Mordekaj sjedio na kraljevskim vratima, dvojica kraljevskih eunuka, Bigthan i Teresh, od onih koji su čuvali prag, razgnjevili se i potražili su da podignu ruku na kralja Ahašveroša." vs. "I dvojica kraljevskih komornika, zapovjednici tjelesne garde, bili su ogorčeni jer je Mordekaj napredovao; i tražili su ubiti kralja Artakserkesa."
Esth2:22 "Kraljica Estera" vs. "Estera"
Esth2:22 "reče kralju u ime Mordekaja" vs. "izvijestila je kralju o spletki."
Esth2:23 "I kad se stvar istražila, otkrilo se; i njih dvoje su obješeni na drvo. I napisano je u Knjizi dnevnih spisa pred kraljem." vs. "I kralj je ispitao dva dvorana te ih objesio: i kralj je naredio da se u kraljevskim spisima zabilježi spomen na dobrodjelnost Mordekajeve, kao pohvalu."
Est 3:7 "U dvanaestom mjesecu" (masoretski tekst) nasuprot "I žrijeb je pao na dvanaesti mjesec" (Septuaginta) (najvjerojatnije je Septuaginta dodatak)
Est 8,1-12 vrlo se razlikuje u Lucijanskoj recenziji Septuaginte od hebrejskog teksta ili uobičajene Septuaginte. (The Expositor's Bible Commentary, svezak 4., str. 828.)
Esth9:24 "Agagita" vs. "Makedonac"
Esth 10:3 "velik među Židovima i ugodan mnoštvu svoje braće, koji traži dobrobit svoga naroda i govori mir svemu svome sjemenu." nasuprot "velik čovjek u kraljevstvu, cijenjen od Židova i proveo je život voljen od cijelog svoga naroda."
Bibliografija za ovo pitanje: hebrejski prijevod potječe iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena, a prijevod Septuaginte iz prijevoda sira Lancelota C.L. Brentona "The Septuagint: Greek and English". Također su korišteni i komentar "The Expositor's Bible Commentary" te fusnote u Bibliji NASB, NIV, NKJV i NRSV.
Osim ako nije drugačije naznačeno, citati iz Svetog pisma potječu iz Biblije Berean Standard (BSB) koja je u javnom vlasništvu. https://berean.bible/