< Upit o Bibliji iz Knjige proroka Sofonije

P: U Zahariji, koji je pregled knjige?

O: Gledajući pet različitih kršćanskih izvora i kombinirajući zajedničke elemente, evo pregleda:

1:1-3 uništenje svega

1:4-13 Sud nad Judom

1:14-2:3 Dan Gospodnji

2:4-15 Sud nad ostalim narodima

3:1-7/8 Sud nad Jeruzalemom

3:8/9-20 Božja obnova

P: U Sef 1,1, tko je bio Sefanija?

O: Budući da se ime Ezekije ne precizira, to najvjerojatnije znači da je Sofonija bio pra-praunuk kralja Ezekije po očevoj liniji i stoga u dalekom srodstvu s tadašnjim kraljem Jošijom. Između Ezekije i Jošije bilo je gotovo 50 godina isključivo zlih kraljeva.

Iako Zaharija nije bio svećenik (vidi sljedeće pitanje), bio je upoznat s Ponovljenim zakonom. Na njega aludira na devet mjesta: Zaharija 1,13; 1,15; 1,17; 2,2; 2,5; 2,7; 2,11; 3,5; 3,19-20.

U Starom zavjetu bilo je još tri osobe istog imena: 1) 1. Ljetopis 6,36-38; 2) 2. Kraljevima 25,18-21 i Jeremija 52,24-27; i 3) Zaharija 6,10,14.

P: U Sef 1,1, je li Sefanija bio svećenik?

O: Ne. Budući da je bio potomak kralja Ezekije, a kraljevi su bili iz plemena Judina, Ezekija je bio iz Jude. Svi svećenici bili su iz plemena Levijeva. Nije bilo potrebno biti svećenik ili službenik da bi se propovijedala riječ Božja, ni tada ni danas.

P: U Sof 1,1, zašto je Sofonija jedini prorok čija je rodoslovna linija navedena?

O: Očevi drugih proroka obično su bili navedeni, ali općenito ne i njihovi preci. Zafanija je potjecao od kralja Ezekije, a možda je to spomenuto kako bi se narod podsjetio na Ezekijine reforme.

I Ezekija i Josija bili su pobožni kraljevi, ali između njih nije bilo pobožnih kraljeva.

P: U Sef 1,1, kada je napisana knjiga proroka Sefanije?

O: Prema Zahariji 2:13, svi se slažu da je napisana prije poraza Asiraca, što je bilo oko 612. g. pr. Kr. No, nije jasno je li napisana prije ili nakon Josijinih reformi.

Međutim, budući da su sinovi kralja kritizirani u Zahariji 1,8 jer su nosili stranu odjeću, to vjerojatno znači da su bili dovoljno stari da sami biraju svoju odjeću.

P: U Sf 1,2, budući da je Bog htio uništiti sve na zemlji, uključujući posebno ljude i životinje, kako je onda moguće da su neke stvari, uključujući ljude i životinje, ostale u Palestini?

O: Ovo se odnosi na bezumno uništavanje zemlje, kao i ljudi, od strane babilonske vojske. Ne kaže se da je uništenje bilo trajno.

Štoviše, mnoge su proročanstva dvostruke ispunjenosti, a ovo bi se također moglo odnositi na buduće uništenje zemlje.

P: U Sef 1,2-3, kada će Bog uništiti životinje?

O: Na dva načina. Na kraju doba Bog će očistiti zemlju. Osim toga, babilonska invazija bila bi poput "metle" koja čisti zemlju Jude.

P: U Sef 1,2-3, što je zanimljivo u vezi s redoslijedom životinja ovdje?

O: To je upravo suprotno od redoslijeda stvaranja u Postanku 1,20-26.

P: U Sef 1,4, zašto je Bog ukinuo štovanje Baala?

O: Gospodin prezire obožavanje idolskih bogova. S obzirom na to, nema mnogo smisla da vjernici imaju idole u svojim domovima.

P: U Sef 1,5 tko je bio Malcom/Milkom?

O: To je bilo drugo ime za idol Molek. Molek je bio amonitski bog kojem se klanjalo ljudskim žrtvama. Molek bi mogao biti isti kao idol Muluk kojem se klanjalo u Mari oko 1700. g. pr. Kr.

P: U Sef 1,7, tko su Božji gosti za žrtvu?

O: Tri su točke koje treba uzeti u obzir u odgovoru.

1. Sfonija 1,7 može se odnositi na Veliku večeru Jagnjetovu spomenutu u Otkrivenju 19, ili na vrijeme suda nad Judom prije toga, ili može biti dvostruka referenca. Nahum 1,3-5 drugi je primjer dvostruke reference.

2. Kada je zemaljski kralj imao trijumfalnu povorku, postojali su gosti koji su bili sretni što su ondje i "gosti" koji su bili zarobljenici i nimalo nisu bili sretni što su ondje. Pitanje se svodi na to koja se vrsta gosta misli.

3. Gledanje voljnih gostiju: Na gozbi Jagnjetovoj u Otkrivenju 19. gosti su vjernici. To bi mogli biti narodi koji sude Izraelu, ili sude Judi, ili pak vjernici.

P: U Sef 1:7,9,10,14 (2x), 15 (5x), 16; 2:2,3; 3:8,11,16, također 1:8,18; 2:3; Iz 2:12; 13:6,9; Jer 46:10; Ezek 13:5; 30:3; Joel 1:15; 2:1,11,31; 3:14; Amos 5:18,20; Obad 15; Zech 14:1; Mal 4:5, kako je dan Gospodnji blizu ljudima?

A: Dan Gospodnji ili "onaj dan" spominje se na 19 mjesta: Sefanja 1:7,9,10,14 (2x), 15 (5x), 16; 2:2,3; 3:8,11,16.

Dan žrtve Gospodnje je u Sefanja 1:8.

Dan GOSPODNJEG gnjeva/bijesa nalazi se u Sefanja 1:18; 2:3.

"U to vrijeme" je u Zahariji 3:20 (2x).

"Određeno vrijeme" nalazi se u Sefaniji 2:2.

P: U Sef 1,9, kakav je značaj prelaska preko praga?

O: To se odnosi na pogansku praksu neprelaska preko praga iz poštovanja prema idolu Dagonu. Glava kipova bila je slomljena kada su Filistejci imali Kovčeg saveza, kao što se spominje u 1. Samuelovoj 5,4-5. Filistejci, Babilonci i Feničani, kao i neki idolopoklonici među Izraelcima, štovali su Dagona. Gospodin nije želio da oni iskazuju poštovanje drugim bogovima.

P: U Sef 1,12, kako su uporni zli poput vina ostavljenog na talogu?

O: "Analogija vina ostavljenog s talogom sugerira da je narod duhovno postao nečist. Vino kojem se dopusti da dugo fermentira stvara tvrdu koru, a tekućina postaje sirupasta, gorko i neukusno. Umjesto da ukloni talog svakodnevne nečistoće, Juda je postao otvrdnuo i ravnodušan prema Bogu." The Bible Knowledge Commentary : Stari zavjet, str. 1527.

P: U Sf 1,12, zašto se čini da Bog ponekad neće učiniti ni dobro ni zlo?

P: Ponekad Bog želi vidjeti što ćemo učiniti. Bog ne može suditi nečijim djelima ako osoba nema priliku učiniti dobro ili zlo.

P: U Sef 1,14–18, trebaju li se ljudi radovati danu Gospodnjem?

O: Bezbožnici to definitivno ne bi trebali. Pobožni ljudi trebali bi se radovati svom otkupljenju, no trebaju shvatiti da, kao i kod rođenja, prije radosti dolazi bolno razdoblje.

P: U Sef 2,1, što je zanimljivo u vezi sa riječju "sramotno"?

O: Na hebrejskom je riječ o riječi niksap, koja potječe od riječi kasap, što znači blijed ili bijel od srama. Riječ kesep znači srebro.

P: U Sef 2,4, što je poetsko u ovim riječima?

O: Ovdje se radi o dvostrukoj igri riječi. Na hebrejskom, riječ za "Gazu" zvuči slično riječi za "napušteno", a riječ za "Ekron" zvuči slično riječi za "iskorijenjeno".

P: U Sef 2,5, budući da zemlja Filistejaca neće imati stanovnika, zašto danas ima stanovnike?

O: U Zahariji 2,5 Keretiti (u BSB-u napisano kao "Keretiti") odnose se na Filistejce. Danas nema filistejskih stanovnika. Zapravo, danas ne postoji Filisteja, jer ljudi koji žive u Pojasu Gaze su Palestinci, koji nisu u srodstvu s Filistejcima.

Keretići su bili drugo ime za Filistejce ili barem za jedan njihov dio. Ime je zapravo značilo 'ljude s Krfa', što je bila izvorna domovinska zemlja Filistejaca i drugih pomorskih naroda. Minijska civilizacija bila je vrlo bogata i moćna, sve dok je nije uništila kombinacija vulkanske erupcije i mikenskih Grka. Postojala su pet glavnih filistejskih gradova, a četiri od pet su spomenuta, redom od juga prema sjeveru. Peti, Gat, nije spomenut, vjerojatno zato što ga je kralj Uzaija temeljito uništio (2. Ljetopis 26,6). Riječ Keretac također može značiti "odrezan", u smislu igre riječi. Sofoniija 2,5 naziva Filistejce "stanovnicima obale".

Gaza ('azzah) zvuči kao "napušteno" ('azubah), a Ekron ('eqron) zvuči kao "iskorenjeno" (ta'aqer). Keretiti se također spominju u 1 Samuelova 30,14; 2 Samuelova 8,18; 20,23; 1 Ljetopis 18,17; Ezekiel 25,16. Kaphtoriti, odnosno Kretanci, spominju se i u Jeremiji 47,4 i Amosu 9,7. Neho II. od Egipta (vladao od 610. do 595. pr. Kr.) napao je Gazu (Jeremija 47,1), a Nabukodonosor iz Vavilona uništio je Aškelon 604. pr. Kr.

P: U Zahariji 2,8, kada (ako uopće) je prikladno nekoga zadirkivati ili vrijeđati?

Odgovor: 1. Petrova 3,15 kaže: "…Uvijek budite spremni dati odgovor svakome tko od vas traži obrazloženje nade koja je u vama. nego odgovorite blagošću i poštovanjem," (BSB). Štoviše, 1. Petrova 2,23a navodi primjer Isusa: "Kad su Ga klevetali, nije uzvraćao klevetom; kad je trpio, nije prijetio" (BSB). Trebamo se sjetiti da svrha nije pobijediti u raspravi, nego ih pridobiti za Krista.

Ali nemojte pokušavati iskoristiti blagost ili nježnost kao izgovor za nedostatak odvažnosti. Petar je možda bio blag, ali je bio i odvažan u Djela apostolskih 4,8–13.

S druge strane, što je s onima koji, iako možda nisu pridobiveni za Krista, aktivno druge uče stvarima koje dovode do propasti duše? Te ljude treba javno ukoriti kao što su to činili Ivan Krstitelj, Isus, Pavao i Petar na mnogim mjestima. Isus je bio oštar prema farisejima u Luki 11:37-52 i na drugim mjestima, iako ne prema svim farisejima, kao što je bio prema Nikodemu u Ivanu 3:1-21. Pavao je bio oštar prema Elimasu u Djela 13,9-11. Petar je ukorio židovske vođe u Djela 5,28-30, izričito govoreći da su ubili Isusa. Petar je zvučao oštro prema Šimunu u Djela 8,20-23.

P: U Sof 2,9 stoji da će Moabci i Amonci izumrijeti, a kako je onda moguće da su postojali i nakon izgnanstva?

O: U ovom stihu nije rečeno kada će Moabiti i Amoniti izumrijeti, već samo da hoće. Zapravo, Nabatejci (oko 325. g. pr. Kr.) i drugi Arapi kasnije su došli i naselili se na ovim područjima današnjeg Jordana. Nabatejci su također osvojili i istočni dio Edoma. Amonite je konačno osvojio Juda Makabejac u 1. Makabejcima 5,6.

Zemlja je također postala pustoš, jer je danas suha pustinja tamo gdje je nekada bilo samo suho pašnjište.

P: U Sef 2,11, zašto svi koji žive na zemlji ne štuju Boga?

O: Sada ne čine, ali kada Krist ponovno dođe i ukloni nevjernike, svi će obožavati Boga tijekom tisućljetnog razdoblja u Otkrivenju 20:4-5, kao i na novoj zemlji u Otkrivenju 21:1-3.

U Zahariji 2,11, to se može prevesti i kao "Gospodin će biti strašan" ili kao "Gospodin će biti protiv njih". U svakom slučaju, značenje je da će Gospodin biti strašan protiv njih. BSB to prevodi kao "GOSPODIN će im biti strašan".

P: U Sef 2,12, kako su Kusijci (Etiopljanin) "ubijeni mojim mačem"?

O: Iako bi se ovo moglo odnositi isključivo na zemlju Kuš (Etiopiju), vjerojatnije je da se odnosi i na Egipat, budući da su bili jedno kraljevstvo neposredno prije asirske invazije. Egipat je bio pod kontrolom Etiopije od oko 728. pr. Kr. do osvajanja Egipta od strane Esarhaddona Asirskog 671. pr. Kr. Etiopci su pokušali ustati oko 664. pr. Kr., ali su poraženi. Sefanija je pisao oko 630. do 612. pr. Kr.

P: U Sf 2,14 što je prikladno u vezi s stadima?

O: Asirija je bila nacija u kojoj su živjele vojske; imala je previše ljudi da bi se mogla prehranjivati samo poljoprivredom. U budućnosti će ondje također živjeti vojske; vojske ovaca i stoke, to jest.

P: U Sf 2,14, koja je poruka iza spominjanja sova?

O: Noću se događa mnogo toga kad ljudi nisu prisutni. Zemlja neće biti pusta; možda će se događati mnogo toga što se tiče divljih životinja, ali ljudi neće biti dio toga. Hebrejski izraz qol ("pozivi" u BSB-u) znači "glas".

P: U Sufa 2,8-15, kako se ponos Moaba i Amona razlikovao od ponosa Asirije?

O: H. A. Ironside naglašava pretencioznost tih zao naroda. Asirija je bila vojno impresivan narod; Moab i Amon nikada nisu bili. Asirija je imala nešto na što su mislili da mogu biti ponosni, iako na zao i izopačen način. Moab i Amon nisu imali ništa na što bi mogli biti ponosni, ali su ipak bili ponosni. Sufanija 2,15 kaže da bi ljudi zviždali i tresli šakama prema Asiriji. To ne bi činili toliko prema Moabu i Amonu.

P: U Sef 2,15, koja je važnost ovog opisa?

O: Ne radi se samo o tome da je to pusto mjesto za divlje zvijeri. Radije, to je kontrast između nekadašnjeg prepunog grada i puste lokacije u budućnosti.

P: U Sef 2,4-15, zašto ljudi brzo i rado vide zlo u drugima, a ne u sebi?

A: Ovo je možda jedan od mnogih različitih aspekata naše pale naravi. Mnogi su slijepi, ponekad i namjerno, za grijehe i sebičnost u sebi i svojoj djeci. Ipak, oni ne samo da brzo uočavaju mnoge stvarne mane kod drugih, nego ponekad vide i loše stvari koje zapravo ne postoje ili ne postoje u mjeri u kojoj misle. Isus je govorio o izvlačenju trupca iz vlastitog oka prije nego što pokušate ukloniti trun iz tuđeg oka u Mateju 7,3-5 i Luki 6,41-42.

P: U Sf 3,1-2, koja je veza između toga biti tlačitelj, neprihvaćanja ispravljanja i nepovjerovanja u Gospodina?

O: To su bila tri grijeha Jeruzalema o kojima se govori u Knjizi proroka Sofonije. Stihovi 3-4 to objašnjavaju detaljnije. Ljudi mogu tlačiti iz barem tri razloga: arogantni su, ne žele biti podređeni nikome i boje se da će, ako prestanu, biti tlačeni, kao što su i sami tlačili druge. Osoba bi mogla željeti biti vlastiti šef samo da ne bi morala prihvaćati prijekor od bilo koga drugog.

P: U Sef 3,5.11.19, zašto Sefanija naglašava sram?

O: Kaže se da su mnogi zapadni društva "društva utemeljena na istini", barem prije postmodernizma. Ali mnoga istočna društva, uključujući Bliski istok, Indiju i Istočnu Aziju, "društva utemeljena na časti/sramu". Neke su osobe više zabrinute za to jesu li u pravu ili znaju li istinu nego za to da budu časne osobe. Drugima je važnije biti časna osoba nego biti u pravu ili se čak boriti na pravoj strani. Zaharija u Zahariji 3,19 naglašava čast umjesto sramote.

P: U Sf 3:2,7, što je Bog očekivao da prihvate u pogledu ispravljanja?

O: Zafanja 3,1 kaže da su tlačili druge, bili su neposlušni i nečisti.

Tlačili su druge, osobito svoje vladare u Sfoniji 3:3-4. Ponekad i vjerski vođe, zbog svog položaja, tlače druge. Ponekad ljudi uopće ne razmišljaju o drugima.

Bili su neposlušni jer nisu prihvaćali ispravljanje i nisu htjeli poslušati nikoga (Sfonija 3,2). Ponekad osoba neće poslušati određene ljude koje ne poštuje; međutim, ovdje stoji da neće poslušati nikoga.

Bili su nečisti jer, umjesto da se približe Bogu (Sufanija 3,2), njihovo približavanje svetilištu samo ga je oskvrnulo (Sufanija 3,4b).

P: U Zf 3,2 i 3,7, zašto je Bog očekivao da Ga se boje i prihvate ispravljanje?

O: Iako nisu imali Svetog Duha u sebi, i iako neki od njih možda nisu primili pobožno poučavanje, ipak bi po prirodi i istini koju su posjedovali znali nešto o Bogu. Još su uvijek imali savjest. Ovdje postoji osjećaj "ono što se trebalo"; da su trebali učiniti neke stvari koje nisu učinili, i ne učiniti neke stvari koje jesu.

P: U Zahariji 3,2 i 7, zašto neki ljudi, čak i loši, prihvaćaju ispravljanje, a drugi ne?

O: Ako nešto izgleda primamljivo za učiniti, različiti ljudi o tome mogu razmišljati na barem četiri različita načina.

Rizik: Neki bi mogli razmotriti privlačnost, uravnoteženu ozbiljnošću i vjerojatnošću (koju se često ocjenjuje prema učestalosti) da budu uhvaćeni. Također bi mogli razmotriti hitnost postupka (ponuda vrijedi samo danas) i koliko žele u to vjerovati. S druge strane, neki su nepromišljeni, što znači da se uopće ne trude razmišljati o mogućim negativnim posljedicama.

Upravljanje grijehom: Neki bi mogli željeti biti "malo loši i malo dobri". Ne previše loši, ali misle da je malo u redu sve dok ne pretjeraju. Kaže se da je Robin Hood pljačkao bogate i davao siromašnima. Sama pljačka je loša, a ako pljačkate ljude, Bog uopće nije impresioniran time što drugima dajete dio bogatstva koji vam od samog početka nikada nije ni pripadao.

Sprječavanje želje za grijehom: Neki bi možda željeli počiniti grijeh, ali ih nešto, poput straha da će biti uhvaćeni ili uvida u moguće buduće posljedice, spriječi. Znam jednog ateistu koji se nikada ne bi napio, pa čak ni pio. Bio je dugoprugaš i nije htio počiniti grijeh pijanstva jer je želio ostati u dobroj formi. Znam i drugog, nereligioznog studenta koji nikada ne bi imao spolne odnose prije braka. Stvarno je želio da mu supruga bude djevica prije braka i zaključio je da i on mora biti takav da bi se to dogodilo. Znam jednog teškog pušača koji je, kada je otpušten iz vojske, dobio rendgenske snimke pluća i rečeno mu je da ih odnese u drugu ordinaciju. Zavirio je u njih i vidio da su potpuno crne. Stoga je baš tada i tamo bacio cigarete i nikada više nije pušio. Nije znao da su ti rendgenski snimci bili preeksponirani. Poanta je u tome da ljudi mogu odlučiti ne počiniti neke grijehe iz razloga koji nemaju nikakve veze s Bogom.

Želja ugoditi Bogu: Ponekad, kada nešto može izgledati primamljivo, kršćanin se može sjetiti da ga Bog promatra, sjetiti se koliko ga Bog voli i što je sve učinio za njega te stoga ne pokušava počiniti taj grijeh iz jednog jednostavnog razloga: jednostavno ne želi.

P: U Zahariji 3,8, zašto Bog ljudima govori da "čekaju na Njega"?

O: Iako bismo trebali strpljivo čekati na Boga, to uopće nije ono što ovaj stih znači.

U Sfoniji 3,8, kada Bog zlikovcima govori da "čekaju na Njega", Bog koristi ironiju. Drugim riječima, kada ljudi čine nasilje nad Božjim narodom, Bog kaže: "Budite uvjereni, doći ću po vas."

P: U Sf 3,8-13, postoji li ikakav dokaz da je ovaj odlomak imao drugog autora od ostatka Knjige proroka Sofonije?

O: Ne. Ta tvrdnja temeljila se isključivo na činjenici da je Zaharija 3,8–13 poruka nade, dok ostatak govori o sudu.

P: U Sef 3,9 što znači da će Bog "narodima vratiti čiste usne"?

O: To znači očistiti usne naroda. Ne odnosi se na određeni jezik, poput grčkog ili hebrejskog, već na uporabu pravog pobožnog govora na bilo kojem jeziku.

P: U Sof 3,13-16, je li se ovo proroštvo o Jeruzalemu već ispunilo?

O: Ne, nije. Ostvarit će se u Tisućljetnom razdoblju u Otkrivenju 20,4-5 i kada se spusti Novi Jeruzalem u Otkrivenju 21,2.

P: U Sof 3,15, kada Jeruzalem više neće "strahovati od nikakve štete"?

O: Posljednji stihovi manjih proroka govore o Božjem budućem sudu i/ili Tisućljetnom razdoblju, a Sefanija nije iznimka. Ovo govori o vremenu nakon nevolje, nakon što Bog okupi sve narode i dođe u moći u Sefaniji 3:8. Međutim, Židovi mogu znati da, kada Bog ukloni sve njihove neprijatelje (Sefanija 3:15), više se neće bojati nikakve štete.

P: U Sf 3,15-20 što Bog obećava zdrobljenom i krivom narodu? Što Bog još obećava?

O: Bog obećava Svoju zaštitu, kako se to više ne bi dogodilo Božjem izabranom narodu. Naravno, neki se ljudi pitaju o Božjim obećanjima u svjetlu Holokausta. Neki su zaključili da to što Bog nije zaštitio Židove od genocida znači da ih više ne smatra svojim izabranim narodom. No, bez obzira na teologiju koja stoji iza zla koje se tada dogodilo, Otkrivenje 7,5-8 uvjerava nas da židovski narod ima posebno mjesto u Božjoj volji u budućnosti.

Ali još važnije od Božje zaštite jest Božje obećanje Njegove prisutnosti. On će biti sa svojim izabranim narodom; iako će i dalje biti kušnje, Bog će nas provesti kroz njih.

P: U Zf 3,17, kako njegujete nježnost prema Bogu?

O: Gajite strahopoštovanje prema Bogu, želite Mu se približiti, a zatim provodite vrijeme s Njim u molitvi i u Riječi. Evo četiri aspekta.

Duhovno disanje: budite u neprekidnoj molitvi s Bogom dok obavljate svoje dnevne poslove.

Posvetite kvalitetno vrijeme isključivo Bogu: odvojite svaki dan, primjerice ujutro, neko vrijeme isključivo za Boga kroz proučavanje Biblije, molitvu i razmišljanje o Njemu.

Zajedništvo s drugim vjernicima, jedan na jedan ili u malim grupama.

Obožavajte u većim skupinama, na primjer nedjeljom ujutro.

P: U Zahariji 3,19, što znači da će Bog "spasiti šepave i sabrati raspršene" (izopćene/progone)?

O: Neke su životinje smatrane toliko inferiornima da ih se nije željelo držati u stadu. Ako čak nisu vrijedile ni za klanje radi hrane (zbog veličine ili straha od bolesti), pastiri su ih mogli samo otjerati. Ovdje Bog obećava da, bez obzira na to koliko se beskorisnima osjećale, u to će ih vrijeme dovesti u Svoje stado.

P: U knjizi Sefanje, koji su neki od najranijih rukopisa koji i danas postoje?

A: Svitci s Mrtvog mora (oko 1. st. pr. Kr.): Među sviscima s Mrtvog mora nalaze se dva primjerka Knjige proroka Sefanije. Označeni su kao 4Q77 (=4QXIIb) i 4Q78 (=4QXIIc). Postoji komentar na Sefaniju nazvan 1Q15 (=1QpZeph).

4Q77 sadrži Cefaniju 1:1-2; 2:13-15; 3:19-20

4Q78 sadrži Sofonija 2:15; 3:1-2.

Nahal Hever je špilja blizu Engedija koja sadrži fragment manjih proroka na grčkom (8 Hev XIIgr). Napisana je između 50. pr. Kr. i 50. g. n.e. Skrivena je tijekom Bar Kokhbove pobune protiv Rima. To je revizija Septuaginte, nastala u Judeji, i gotovo identična masoretskom tekstu. 8 Hev XIIgr sadrži Sofoniju 1:1-6,13-18; 2:9-10; 3:6-7

Svijeta iz Wadi Murabba'ata (Mur XII) potječe iz oko 132. godine n.e. Sadrži Sfoniju 1:1,11-18; 2:1-15; 3:1-6,8-20 te druge manje proroke.

Sveukupno, u svitcima s Mrtvog mora, Nahal Heveru i Wadi Murabba'atu sačuvano je sljedećih 49 od ukupno 53 stiha iz Knjige proroka Sofonije (92,5 %): 1,1–6,11–18; 2,1–15; 3,1–20. Drugim riječima, sadrže barem dijelove svakog stiha Knjige proroka Sefanje osim 1,7–10. Za više detalja pogledajte knjigu The Meaning of the Dead Sea Scrolls.

Kršćanski rukopisi Biblije, od oko 350. godine, sadrže Stari zavjet, uključujući Knjigu proroka Sofonija. Dva od njih su Vatikanus (325.–350. g.) i Aleksandrinus (oko 450. g.), u kojima su knjige dvanaest manjih proroka smještene ispred Knjige proroka Izaije. Knjiga proroka Sofonija potpuna je i u Vatikanusu i u Aleksandrinusu.

Sinaiticus (340. – 350. g.) također sadrži cijelu knjigu Sofonije. Počinje na istoj stranici na kojoj završava Habakuk. Završava na dnu stranice, a na sljedećoj stranici počinje Agej.

K: Koji su rani pisci spominjali Sofonija?

O: Pisci iz razdoblja prije Nikejskog sabora koji su se pozivali na ili aludirali na stihove iz Knjige proroka Sofonije su:

Poslanica Barnabina (oko 70.–130. g.) pog. 11, str. 144 aludira na Sfoniju 3,19 kao na "prorok kaže".

Meliton Sardski (170.–177./180. g.) (implicitno) spominje "Stari zavjet" i navodi knjige. Ne navodi dvanaest manjih proroka pojedinačno, već ih naziva Dvanaestoricom. Fragment 4 iz Knjige izvataka, sv. 8, str. 759.

Klement Aleksandrijski (193-217/220. g.) citira Sfoniju 1,18 kao "Duh proriče po Sfoniji" Učitelj, knjiga 2, poglavlje 13, str. 269

Origen (225. – 254. g.) citira Sfoniju 3,7–13 kao "sljedeći odlomak iz Sfonije" Origen Protiv Celza, knjiga 8, poglavlje 72, str. 667

Tretat protiv Novatijana (oko 248. – 258. g.) gl. 6, str. 659 citira Sofonija 1,1–3 iz Septuaginte.

Kiprijan Kartaginski (oko 246. – 258. g.) citira iz "Sofonije" u Tractatu 12, treća knjiga, poglavlje 61, str. 550.

Nakon Niceje (325. g.)

Atanazije Aleksandrijski (367. g.) (posredno, jer spominje dvanaestoricu proroka) "Stari zavjet, dakle, ima dvadeset i dvije knjige; … zatim Proroci, pri čemu se dvanaestorica računaju kao jedna knjiga…." Atanazije, Uskrsno pismo 39, gl. 4, str. 552.

Efrem Sirijski (350. – 378. g.) aludira na Hošeu 4,3 i Sefaneju 1,3: "Na ovu su se buku ribe u moru uznemirile, i Levijatan također." Pjesma o biseru 1 br. 3 str. 294

Kiril Jeruzalemski (oko 349. – 385. g.) citira Knjigu proroka Sofonije 3,7 iz Septuaginte kao Sofonijin. Katehetska predavanja, Predavanje 14, br. 6, str. 95.

Jerona (373.–420. g.) raspravlja o knjigama Starog zavjeta. Posebno raspravlja o Postanku, Izlasku, Levitskom zakonu, Brojevima, Ponovljenom zakonu, Petoknjižju, Jobu, Isusu Navinom, Sudcima, Rutu, Samuelovim knjigama (2 knjige), dvanaestorici proroka, Ozeju, Joelu, Amosu, Obadiji, Jonasi, Mihej, Nahum, Habakuk, Sofonija, Agej, Zaharija, Maleahija, Izaija, Jeremija, Ezekiel, Danijel, Estera, Ezra, Nehemija u Pismu 53, gl. 7-8, str. 99-101.

Augustin iz Hipona (388.–430. g.) citira iz Sfonije 3,8; 2,11; 3,9–12 kao od Sfonije u djelu Grad Božji, knjiga 18., poglavlje 33., str. 380. Također spominje Obadiju, Nahuma i Habakuka u djelu Grad Božji, knjiga 18., poglavlje 31., str. 377.

Polupelagijanac Ivan Kasijan (419.–430. g.)

Među hereticima i lažnim knjigama

Pelagijanski heretik Teodor iz Mopsuestije (392.–423./429. g.)

P: U knjizi Cefanja, koje su neke od razlika u prijevodu između hebrejskog i grčkog Septuaginte?

O: Netko je jednom rekao da je prijevod Knjige Sefanjeve u Septuaginti bio dobar, ali ne izvanredan, nekako poput studenta četvrte godine jezika. Usredotočujući se uglavnom na poglavlje 1, prva je alternativa masoretski tekst, a druga Septuaginta, osim ako nije drugačije naznačeno.

Ff 1,2 "potpuno ću ukloniti sve" naspram "neka bude potpuno iskorjenjivanje"

Sof 1,3 "spoticanja / hrpe ruševine" (masoretski tekst) naspram (izostavljeno) (Septuaginta)

Sof 1,3 "otrgnuti" naspram "biti odrezan" 2 puta

Sof 1,4 "ostatak Baalov" nasuprot "ime Baalovo"

Sef 1:4 "idolopoklonnički/poganski [i] svećenici" vs. "imena svećenika" (Septuaginta)

Sef 1:5 "luk" naspram "obožavanje"

Zef 1:5 "Malcom" (masoretski) vs. "Milkom" (Septuaginta, sirijsko, Vulgata)

Zef 1:6 "povuci se" vs. "skrenuti s puta"

Zef 1:7 "utišati se" vs. "biti u strahu"

Zef 1:7 "pozvani" vs. "gosti"

Zef 1:8 "posjetiti" vs. "otvoreno se osvetiti"

Sef 1:9 "oni koji skaču na pragu" vs. "portike"

Zef 1:9 "nasilje" vs. "bezbožnost"

Zef 1:10 "vrata riba" vs. "vrata klanja ljudi"

Zef 1:11 "Maktesh" vs. "oni koji"

Zef 1:11 "oni koji nose srebro" vs. "oni uzvišeni srebrom"

Sef 1:12 "naselili se na talog" vs. "prezreli povjerene im stvari"

Sof 1:14 "junak će tamo gorko uzviknuti" vs. "postaje gorak i surov."

Sof 1,15 "tama i tmina" nasuprot "tmina i tama"

Sof 2,2 "prije nego što se rodi naredba, prije nego što prođe dan kao pleva" nasuprot "prije nego što postanete kao cvijet što vene," (Septuaginta)

Sef 2,14 "narod" nasuprot "divlja životinja" (Targum), nasuprot "divljim zvijerima" (Septuaginta)

Zef 2:14 "glas huče" vs. "sova krije"

Sof 2,14 "pustinja kukuriče" nasuprot "vrana kukuriče"

Sof 3,1 "gnjavitelj" (masoretski tekst) nasuprot "golubica" (Septuaginta, Teodorov komentar na Sofoniu, 3. poglavlje, str. 300)

Sof 3:7 "Zacijelo ono" naspram "Zacijelo grad"

Sef 3:7 "njeno boravište neće biti odrezano" naspram "neće izgubiti vid" (Septuaginta, sirijsko)

Sof 3,8 "ustati da opljačkaju" (masoretski tekst) naspram "ustati da svjedoče" (Septuaginta i sirijski prijevod) nasuprot "danu moje objave za sud" (Targum) nasuprot "za dan moje uskrsnuće koje dolazi" (Vulgata) (The Expositor's Bible Commentary, svezak 7., str. 559 navodi da su u hebrejskom jeziku suglasnici za riječi "pljačka" i "svjedok" isti. Izvorni hebrejski jezik nije imao samoglasnike.)

Sof 3,15 "nećeš više vidjeti propast" (hebrejski rukopisi) nasuprot "ne bojte se više" (Septuaginta, Bg. (= izdanje hebrejskog Starog zavjeta Daniela Bomberga iz 1524.–1525.), masoretski tekst, Vulgata)

Sof 3,17 "on će šutjeti u svojoj ljubavi" nasuprot "on će vas obnoviti u svojoj ljubavi" (Septuaginta, sirijski)

Sof 3,18 "Uklonit ću od tebe" vs. "Sakupit ću tvoje potlačene." (Septuaginta)

Bibliografija za ovo pitanje: hebrejski prijevod potječe iz doslovnog prijevoda Jaya P. Greena, a prijevod Septuaginte iz prijevoda sira Lancelota C.L. Brentona pod nazivom The Septuagint: Greek and English. Također su korišteni The Expositor's Bible Commentary i fusnote u Bibliji NASB, NIV, NKJV i NRSV.

Osim ako nije drugačije naznačeno, citati iz Svetog pisma preuzeti su iz Biblije Berean Standard Bible (BSB), koja je posvećena javnoj domeni: https://berean.bible